Na naslovnici medija, s čijom se ideološkom propagandom u SAD-u može mjeriti još samo Fox News, našao se danas nitko drugi doli revolucionarni filozof Karl Marx – glavom i prepoznatljivom bradom.
Veliku kolumnu za CNN značajnog imena "Who was Karl Marx?" (Tko je bio Karl Marx?) potpisuje autorica Mary Gabriel .
Izgleda kako nije idealno vrijeme za otvoreno demoniziranje Marxa, tako da je očito pao plan da se Marxa prikaže u jednom sasvim drugom – potpuno krivom – svjetlu.
Tekst će čitateljima predstaviti Karl Marxa kao simpatičnog predstavnika srednje klase koji je – unatoč svojim ponekad "čudnim" stavovima – zapravo bio ljubitelj parlamentarne demokracije. Utopist, možda čak i hippie.
Tekst toliko odiše tipičnim zapadnjačkim liberalizmom da je zapravo čudo kako autorica nije otišla još samo korak dalje i povukla tezu da su Marx i Engels zapravo bili homoseksualci.
Marxa se prikazuje kao nakaradnog pijanicu, ali i borca za slobodu govora, medija i prava na glas (doslovno 3 nominalna stupa zapadne demokracije). Tekst također napominje kako su Marxova djela u vrijeme njegove smrti bila relativno nepoznata – konstatacija koja ne može biti dalje od istine.
Mnogi teoretičari, političari pa i vojskovođe doprinijeli su "razvoju" marksizma kao učenja. Lenjin je uveo prvi model koji se domogao konkretne vlasti u zemlji, Josip Broz je među prvima spojio marskizam s tržišnim elementima, Pol Pot ga je pak pretvorio u radikalni ubilački stroj.
Od smrti Karl Marxa bilo je stotine, ako ne i tisuće, pokušaja da se konkretne ideje marksizma prilagode specifičnim uvjetima.
Ali povratak marksizmu, zbog kojeg je i CNN odlučio na vrijeme "reagirati", nije povratak ni Lenjinu ni Mao Tse Tungu - povratak marksizmu je zaista povratak Marxu.
Prema Marxu, prije ili kasnije mora doći do direktnog sukoba između ove dvije klase. A kada dođe taj dan proletarijat na temelju svoje masovnosti mora pobjediti.
Postavlja se logično pitanje – ako je radnika toliko puno, a izrabljivača toliko malo – kako to da već davno potonji nisu svrgnuti s vlasti?
Ovdje na scenu dolazi drugi termin koji se sve češće spominje ovih dana – "klasna svijest".
Da bi radnici zbacili s vlasti svoje izrabljivače moraju shvatiti kako su svi skupa u istoj nezahvalnoj poziciji, drugim riječima - mora postojati "klasna svijest" solidarnosti kolektivnog cilja.
No vladajuća klasa neće mirno čekati taj dan - na putu do te spoznaje radnike će se pokušati na sve moguće načine obmanuti.
Kapitalistički sustav je sustav izrabljivanja, ali i kao takav održao se dugi niz godina.
Unatoč činjenici da većina ljudi u kapitalizmu živi loše, sustav bi se mogao održati još dugo. Ljudi su se već navikli na težak rad i spoznaju da nikada neće imati sve što im oglašivačka industrija nudi.
Ali ono što je do jučer za široke mase bilo "loše" danas se tranformira u "neizdržljivo".
Kapitalizam je samodestruktivni sustav, čak i bez revolucije bi propao, revolucija će stupiti na snagu samo zbog činjenice da ljudi više neće moći ni psihički ni fizički živjeti pod takvim sistemom.
Karl Marx je u svom monumentalnom djelu "Das Kapital" točno opisao razloge propasti ovog sustava.
Kapitalizam postoji sve do trenutka kada može stvarati dodatni kapital, to je njegova srž i bez nje bi prestao postojati.
Da bi današnji sistem uopće postojao, on se – na globalnoj razini – mora povećavati svake godine za 3%. To je minimalni imperativ. Kada padne ispod te brojke nastupa opća kriza, depresija i u konačnici apsolutni raspad čitavog sistema.
To nužno povećanje od dodatnih 3% svake godine na globalnoj razini danas iznosi 1,6 trilijuna dolara – to znači da bi 2030. iznos bio 3 trilijuna dolara godišnje.
Kako kapitalizam pribavlja sav taj potreban novi kapital? Jednostavno – osvajaju se nova tržišta.
Karl Marx je još prije 150 godina napisao kako kapital naprosto "mora" ući u svaki kutak ove planete ako se želi održati. Upravo to se i dogodilo – kao primjer možemo navesti bocu Coca Cole koju možemo pronaći i u najudaljenijim djelovima naše planete.
Na svaku dosadašnju krizu sistem je odgovarao osvajanjem novih tržišta. Odličan primjer su 80-e godine prošlog stoljeća. Tih godina kapitalizam je došao pred zid, tržišta su bila sasvim potrošena i prostora za ekspanziju više nije bilo.
Prigodno, došavši pred zid, srušio se "zid". Upravo tako, padom berlinskog zida tj. SSSR-a i kasnije raspadom Jugoslavije stvoreno je enormno novo tržište. Strane korporacije, već kronično gladne novog kapitala, okupirale su svaki pedalj novonastalih država i državica.
Pad socijalističkog bloka i uvođenje tržišne ekonomije u Kinu nakratko su razbudile pacjenta koji je već dugo bio na aparatima.
Prošlo je 20 godina, gradovi su popločani shopping centrima, strane banke su na svakom uglu. Svi kupujemo istu odjeću, snabdjevamo se u istim dućanima i zadužujemo kod istih lihvara.
Bivši socijalistički blok je prožderan velikom brzinom i kapitalizam se ponovno našao u istom problemu pred kojim je bio i 80-ih godina – gdje pronaći nova tržišta?
Ali ovog puta je stvarno gotovo. Otvaranje dva ili tri McDonalds restorana u Tripoliju i Benghaziju neće spasiti stvar.
Fašizam nije ništa drugo nego zadnja linija obrane kapitalizma.
U fašizmu apsolutnu vlast drže upravo korporacije, zato se taj sistem često i naziva korporativizam.
Karizmatični vođe nisu ništa drugo nego obični glasnogovornici tog sistema i njihovih pravih vladara.
Fašizam se uvodi u trenutku kada radnici počnu otvoreno prijetiti kapitalističkom sistemu. Pred-revolucionarno doba je vrijeme kada fašizam otvoreno stupa na snagu.
Cilj fašizma je pod svaku cijenu slomiti svaki radnički pokret koji bi ugrozio apsolutnu vlast korporacija. U tom periodu više se ne biraju sredstva, pravo i pravda nestaju, a ulice preuzimaju naoružane skupine koje odlučuju o životu i smrti.
Na ulice mogu izaći milijuni i tražiti smjenu vlasti. Ako budu zaista uporni tu smjenu će i dobiti, ali što zapravo dobivaju izuzev kratke mentalne satisfakcije? Što imaju današnji Egipćani od "revolucije" početkom ove godine? Samo smjenu vlasti koja u konačnici neće donijeti nikakve konkretne rezultate po pitanju njihovih života.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
