Društvene mreže se koriste za pomoć u stvaranju brendova i poslova diljem svijeta, a također pomažu i terorističkim organizacijama kao što je Daeš (ISIL), koji je sam postao uspješan brend, sa svim karakteristikama koje brend sa sobom nosi, od ciljane publike, jedinstvenog identiteta (s logotipom, zastavom i sloganom), strasti, konzistentnosti, konkurencije, ispoljavanja svog brenda i vodstvom. Posljedično, upravljači društvenih mreža našli su se pod povećanim pritiskom političara i javnosti da se ne dopusti Daešu pristup tako moćnim polugama za širenje svog apokaliptičnog antihumanizma.
Suprotno uvriježenom mišljenju da je teško pronaći ekstremističku propagandu, video sadržaji i slike Daeša je moguće naći na Twitteru, Facebooku, Instagramu, Tumblru i drugim platformama. Postoje dugotrajni dokumentarni filmovi, militarističke himne, kratki filmovi koji profiliraju lokalne i strane borce, te scene is borbenih operacija. Postoje filmovi koji pokazuju gradove i mjesta koje kontrolira Daeš, s muškarcima koji sretno pozdravljaju borce, a djeca se igraju u parkovima (iako se nigdje ne mogu vidjeti žene i adolescentice). Postoje i propagandni filmovi u kojima daešovski borci daju darove djeci tijekom bajrama. Sofisticirana i profesionalno odrađena propaganda stvara time brend Daeša.
Niti jedna druga teroristička skupina nije iskoristila PR tehnike 21. stoljeća tako učinkovito kao Daeš. Razumijevanje tog marketinga jest ideja eksteritorijalnosti. Tzv. Islamska država postoji na geografskom položaju Iraka i Sirije, ali postoji i transnacionalna i bezgranična država koja nastoji okupiti svoje buduće građane unutar globalnog muslimanskog stanovništva. Predstavlja se kao multietnička i multirasna zajednica u kojoj je zajednički nazivnik sunitski islam. Svi drugi, od šijita, jazida i alevita, pa do nemuslimanskih zajednica su izbačeni iz te vizije. Poziv muslimanima na zapadu uz to ima poruku da je u tzv. Islamskoj državi moguće pronaći bolje mjesto za život, sigurno od islamofobije, govora mržnje, zabrane nošenja burke, napada na halal prehranu, nadzor.
Radi se očito o velikom izazovu. Zapad ne želi napustiti ideju tolerancije različitih mišljenja, i često je teško za zakonodavce da povuku jasnu liniju da li je neki govor kriminalan ili nije, a da ne ruši samu svrsishodnost slobodnog govora i jamstva te slobode u predstavničkim demokracijama. Ako se povuče takva jasna linija, potrebno je mnogo resursa da društvene mreže održavaju sustav koji automatski uočava nezakonit sadržaj. Prepoznavanje govora mržnje i drugog krivičnog govora je vrlo složen sustav znakova, te je puno teže uočljiv od, primjerice, pornografskog sadržaja koji se uspješno miče. Unatoč tim teškoćama, Twitter je zatvorio tisuće računa povezanih s terorizmom, a i Facebook je uspješan u tome. YouTube je također počeo sve više koristiti mogućnosti da drugi korisnici iskažu kako je neki sadržaj neprimjeren.
Problem leži u globalnoj prirodi društvenih mreža, predanosti ideji da će drugi korisnici prepoznati sporan sadržaj i činjenici da mnogi korisnici kojima su ugašeni profili jednostavno otvore novi i nastavljaju s postavljanjem spornog sadržaja. Istovremeno, kompanije se boje da zabrana svega što može izazvati nasilje može postaviti pitanje cenzuriranja, pogotovo u slučajevima kada propaganda mržnje jedne osobe može biti sloboda govora za drugu osobu. Sporna je definicija promicanja terorizma. Tu je također rad platformi kakav je Facebook. On pretražuje i sprema svo ponašanje korisnika, analizira klikove, likeove, lokacije, prijatelje i sve druge sastavnice aktivnosti. Prema jednom istraživanju, samo s 300 likeova Facebook može razumjeti korisnika bolje nego što ga razumije njegova obitelj. Niti jedna od aktivnosti Facebooka ne bi smjela uznemiriti, izazvati ili ne slagati se s korisnikom. Tu Daeš vidi svoje prednosti.
Teroristi možda upotrebljavaju složenu tehnologiju, ali ona nije nikakva nedokučiva tajna. Ekstremisti uobičajeno koriste iste radnje kao i svi drugi ljudi na društvenim mrežama. Daeš je shvatio da društvene mreže imaju velik učinak na širenje svoje baze podržavatelja. Visoko organizirana kampanja društvenih medija koristi taktike prijevare i pokazuje kako imaju sofisticirano razumijevanje kako takve mreže djeluju. Kada je Daeš počeo diseminirati video sadržaje na društvenim mrežama koje prikazuju smaknuća talaca, Twitter i Facebook su počeli nastupati agresivnije specifično prema toj terorističkoj organizaciji. Ostale terorističke skupine su također ciljane, ali u manjoj mjeri.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.