Kako sačuvati novac u vrijeme krize i panike? U potrazi za Zemljom Izlazećeg Sunca i stabilnih financija: Je li japanski jen dobar kao utočište?

Nepredvidljive financijske situacije brzo stvaraju strah, a zatim se strah pretvara u paniku koja se danas, zahvaljujući tehnološkoj povezanosti, ekspresno širi svijetom. Kad izbije panika svjedočimo naglom padu vrijednosti imovine za koju se, zbog bilo kojeg razloga, sumnja da će uskoro vrijediti manje. Tako smo na početku pandemije vidjeli kako je nekim dionicama vrijednost padala i po 25% ili i više, što je razumljivo. Kriza se, primjerice, jako odrazila na turistički i putnički sektor pa stoga ne čudi da su dionice brojnih kompanija u ovoj branši jako pale.

Naravno, to su ujedno i situacije na kojima se mnogi bogate. Kako? Jednostavno je. Recimo da ste na samom početku (udaru) pandemije kupili dionice neke aviokompanije ili pak turističkih kruzera, vjerojatno bi dobro prošli jer iste sad bilježe oporavak (iako će potrajati).

No, mnogi se u trenutku panike ne žele "kockati" na takav način, pogotovo ako nemaju namjeru (ni sredstva) čekati eventualan kraj krize. Što pak oni mogu učiniti da se zaštite? Povući novac na sigurno. Ali gdje? E to je vječno pitanje - gdje je "sigurno sklonište" za novac? Mnogi se pitaju, mnogi predlažu, i mnogi griješe.

Puno toga ovisi i o vremenskom periodu o kojem pričamo. Često ćete čuti kako je zlato odlično utočište. Povijesne cijene to sugeriraju, ali to ne znači da možete "bez razmišljanja" samo prebacivati novac u zlato i biti uvijek sigurni da je vrijednost spašena.

Sjetimo se velike financijske krize 2008. godine. To je bila poprilična panika i odmah je krenula intenzivnija priča o zlatu kao utočištu. Mnogi su počeli naglo povlačiti svoj novac iz dionica i drugih ulaganja te kupovati zlato. Što se dogodilo? Jasno, cijena zlata krenula je naglo rasti. Negdje u trenutku izbijanja krize cijena zlata bila je oko 25.000 USD za 1 kilogram. Cijena zatim raste i raste... u nedogled, sve do ljeta 2011. kada skoro dodiruje 60.000 USD za 1 kg.

To više nije "samo" sigurno utočište već i jako pametna investicija onih koji su te krizne 2008. imali "zlatnu groznicu" - njihov potez ne samo da im je spasio novac već ga je i udvostručio!

Ali koliko cijena može rasti? Jer nakon tog ljeta 2011. krenuo je pad... sve do 35.000 USD za 1 kg. Dobro, to je i dalje plus u odnosu na onih 25K, ali što je s ljudima koji su kupovali na vrhuncu, što je s onima koji su čekali sve do ljeta 2011. i kupovali ga za oko 59K? Oni su ili panično prodali (a umjesto "utočišta" dobili su gubitak) ili su pak čuvali svoje zlato nadajući se da će, jednog dana u budućnosti, cijena ipak porasti.

I je li porasla? Naravno. Čak i iznad tih 59K? Da, ali morali su se poprilično načekati, cijelo desetljeće... Drugim riječima, morali su čekati da "udari" iduća velika kriza (koronavirus kriza) pa da se ponovno aktualizira priča sa zlatom i da se cijena pogura prema gore. E sad, to desetljeće... u kontekstu ljudskog života to je puno vremena, a onaj tko je kupio zlato u ljeto 2011. danas je negdje na istom iznosu gdje je bio i tad.

Teoretski možemo reći da mu zlato jest sačuvalo novac, ali pod koju cijenu? Deset godina neizvjesnosti... Ali možda će zlato sad i dalje rasti? Možda, pogotovo ako će ova kompleksna kriza eskalirati.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.