Krajem ožujka libanonski predsjednik Michel Aoun odbio je prijedlog imenovanog premijera Saada al-Haririja u vezi sa sastavom nove vlade. Slom pregovora pokazuje da unatoč produbljivanju socijalno-ekonomske krize, političke skupine nisu u stanju razviti zajedničku viziju za obnovu države. EU, UN i Svjetska banka uključili su se u inicijative s ciljem poboljšanja situacije u Libanonu. Međutim, politički zastoj prijeti provedbi njihovog sukreiranog plana reforme "3RF".
Značaj ekonomske i političke krize u Libanonu za politiku drugih zemalja u regiji i zapadnih zemalja proizlazi iz njegove uloge u smještaju regionalnih migranata i suprotnih interesa suparničkih zemalja na Bliskom istoku. Unatoč promjeni vlasti otkako su protesti započeli u listopadu 2019. godine, politički slom zemlje produbio se eksplozijom u luci Beirut prošlog kolovoza. Tadašnji premijer Hassan Diab dao je ostavku, a dva mjeseca kasnije parlament je izglasao imenovanje al-Haririja za šefa vlade, postavši treći premijer imenovan od početka 2020. Međutim, unatoč potpori Haririju iz Francuske, Rusije i arapskih monarhija u Perzijskom zaljevu, vladin sastav koji je predložio Hariri nije dobio odobrenje predsjednika Michela Aouna, potrebno za formiranje vlade. Aoun je tražio da se trećina ministara poveže s propredsjedničkom strankom Slobodni domoljubni pokret ili Hezbollahom, koji joj se pridružio. Ispunjavanje ovih zahtjeva dalo bi Aounovim saveznicima priliku da raspuste vladu jer ustav kaže da ostavka trećine...
Značaj ekonomske i političke krize u Libanonu za politiku drugih zemalja u regiji i zapadnih zemalja proizlazi iz njegove uloge u smještaju regionalnih migranata i suprotnih interesa suparničkih zemalja na Bliskom istoku. Unatoč promjeni vlasti otkako su protesti započeli u listopadu 2019. godine, politički slom zemlje produbio se eksplozijom u luci Beirut prošlog kolovoza. Tadašnji premijer Hassan Diab dao je ostavku, a dva mjeseca kasnije parlament je izglasao imenovanje al-Haririja za šefa vlade, postavši treći premijer imenovan od početka 2020. Međutim, unatoč potpori Haririju iz Francuske, Rusije i arapskih monarhija u Perzijskom zaljevu, vladin sastav koji je predložio Hariri nije dobio odobrenje predsjednika Michela Aouna, potrebno za formiranje vlade. Aoun je tražio da se trećina ministara poveže s propredsjedničkom strankom Slobodni domoljubni pokret ili Hezbollahom, koji joj se pridružio. Ispunjavanje ovih zahtjeva dalo bi Aounovim saveznicima priliku da raspuste vladu jer ustav kaže da ostavka trećine...
