Gospodarstvo
Kako je stvoren najveći ekonomski galop u povijesti: Tajna kineskog gospodarskog čuda je vezivanje vlastite valute uz američki dolar
Objavljeno: 16
Rast kineskog gospodarstva u 21. stoljeću bio je fascinantan. Zahvaljujući tom rastu BDP po glavi stanovnika u Kini porastao je s 473 USD 1994. godine na 10.262 USD 2019. godine. To je porast veći od 2.000% u 25 godina. Za usporedbu, rast BDP-a po glavi stanovnika u jednoj Britaniji u istom vremenskom razdoblju porastao je za samo 115%.
Ali kako je Kina uspjela ovo i kako uspijeva održavati takav gospodarski rast? Dobro, svi smo upoznati s oznakom "Made in China". Da, Kina je veliki izvoznik i proizvođač, ali reći samo to ne daje nam potpuni odgovor na ova pitanja. Zašto je baš Kina uspješna u tome? Zašto nije recimo Indija koja je također ogromna zemlja? Razloga je svakako puno, ali jedan je od esencijalne važnosti - vezivanje juana, kineske valute, uz američki dolar.
Pojasnit ćemo detaljno što to točno znači i kako utječe na kinesko (a kako na američko) gospodarstvo, no valja odmah reći da je juan vezan uz američki dolar još od 1994. Danas možda ne toliko striktno, ali na ovu korelaciju se iznimno pazi.
Za početak, što uopće znači da je neka valuta "vezana uz dolar"? To znači da vrijednost te valute održava fiksni tečaj u odnosu na dolar. Ne, to ne znači da vrijednost između dolara i te valute mora biti 1 prema 1 (što se zove paritet), bitno je samo da sinkronizirano održava vrijednost prema dolaru. Recimo u slučaju kineskoj juana danas za 1 USD možete dobiti 6.75 juana. Ako Kina želi da njezina valuta bude "vezana uz dolar" onda mora učiniti sve da se "zakači" na taj kurs i održava ga danas, sutra, za šest mjeseci, godinu dana... Drugim riječima - kud dolar tud i juan!
Ali kako (uskoro ćemo doći i na zašto) uopće održavati takvu povezanost? Zar nije vrijednost valuta definirana ponudom i potražnjom na slobodnom tržištu? Jest, ali kao što i znamo (i stalno ponavljamo ovdje), postoje krovne institucije koje mogu itekako "manipulirati" valutnim stanjem, a one su dakako centralne banke.
Kako, evo u slučaju Kine, kineska centralna banka uspijeva održati taj "tango" između svoje valute, juana, i američkog dolara? Na razne načine. Kao prvo, ono što uočavamo je da juan vrijedi manje od dolara. Prvih desetak godina Kina je vrlo striktno održavala tu povezanost na oko 8.27 juana za 1 dolar. Kasnije (od 2006.) dopustili su određenu fleksibilnost te od onda drže vrijednost na između 6 i 7 juana za jedan američki dolar.
Zar kineska centralna banka uopće mora biti involvirana u ovaj proces? O da, itekako. Naime, kako smo i rekli, Kina je veliki izvoznik, a najviše izvozi upravo u SAD, čak 18% svega što proizvede. To se vrlo jasno vidi i na drugoj strani import-export bilance - 19% sveg što SAD uveze dolazi iz Kine. Ili u financijskim brojkama - američki uvoz iz Kine je 2021. iznosio 541 milijardu USD. U istom periodu američki izvoz prema Kini je iznosio s...
Ali kako je Kina uspjela ovo i kako uspijeva održavati takav gospodarski rast? Dobro, svi smo upoznati s oznakom "Made in China". Da, Kina je veliki izvoznik i proizvođač, ali reći samo to ne daje nam potpuni odgovor na ova pitanja. Zašto je baš Kina uspješna u tome? Zašto nije recimo Indija koja je također ogromna zemlja? Razloga je svakako puno, ali jedan je od esencijalne važnosti - vezivanje juana, kineske valute, uz američki dolar.
Pojasnit ćemo detaljno što to točno znači i kako utječe na kinesko (a kako na američko) gospodarstvo, no valja odmah reći da je juan vezan uz američki dolar još od 1994. Danas možda ne toliko striktno, ali na ovu korelaciju se iznimno pazi.
Za početak, što uopće znači da je neka valuta "vezana uz dolar"? To znači da vrijednost te valute održava fiksni tečaj u odnosu na dolar. Ne, to ne znači da vrijednost između dolara i te valute mora biti 1 prema 1 (što se zove paritet), bitno je samo da sinkronizirano održava vrijednost prema dolaru. Recimo u slučaju kineskoj juana danas za 1 USD možete dobiti 6.75 juana. Ako Kina želi da njezina valuta bude "vezana uz dolar" onda mora učiniti sve da se "zakači" na taj kurs i održava ga danas, sutra, za šest mjeseci, godinu dana... Drugim riječima - kud dolar tud i juan!
Ali kako (uskoro ćemo doći i na zašto) uopće održavati takvu povezanost? Zar nije vrijednost valuta definirana ponudom i potražnjom na slobodnom tržištu? Jest, ali kao što i znamo (i stalno ponavljamo ovdje), postoje krovne institucije koje mogu itekako "manipulirati" valutnim stanjem, a one su dakako centralne banke.
Kako, evo u slučaju Kine, kineska centralna banka uspijeva održati taj "tango" između svoje valute, juana, i američkog dolara? Na razne načine. Kao prvo, ono što uočavamo je da juan vrijedi manje od dolara. Prvih desetak godina Kina je vrlo striktno održavala tu povezanost na oko 8.27 juana za 1 dolar. Kasnije (od 2006.) dopustili su određenu fleksibilnost te od onda drže vrijednost na između 6 i 7 juana za jedan američki dolar.
Zar kineska centralna banka uopće mora biti involvirana u ovaj proces? O da, itekako. Naime, kako smo i rekli, Kina je veliki izvoznik, a najviše izvozi upravo u SAD, čak 18% svega što proizvede. To se vrlo jasno vidi i na drugoj strani import-export bilance - 19% sveg što SAD uveze dolazi iz Kine. Ili u financijskim brojkama - američki uvoz iz Kine je 2021. iznosio 541 milijardu USD. U istom periodu američki izvoz prema Kini je iznosio s...
