Turska je bila bastion sekularizma na Bliskom istoku većim dijelom 20. stoljeća. Međutim, nakon 16 godina pod vodstvom Stranke pravde i razvoja (AKP) predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, optužbe za islamizaciju se šire. Početkom 2000-ih AKP je pohvaljena zbog religiozne liberalizacije, ali posljednjih godina vlada je aktivno nastojala promicati religiju i gaziti slobode što je naišlo na neodobravanje u zemlji i inozemstvu. Pod Erdoganom je Ankara učinila mnogo da potakne pobožnije i konzervativnije društvo. Porezi na alkohol i cigarete jedan su od najviših na svijetu, zbog čega neki građani pripremaju vlastita alkoholna pića, u školama su obvezni vjerski predmeti sve rasprostranjeniji, a službena retorika je napunjena porukama koje uzvisuju "nacionalni moral".
Državno vjersko tijelo nalazilo se u središtu nekih najekstremnijih optužbi za islamizaciju. Ranije u 2018. Diyanet, turska uprava za vjerska pitanja, izjavila je da bi se prema islamskom zakonu djevojke u dobi od devet godina mogle vjenčati. Turski zakon zabranjuje brak mlađima od 16 godina, a vjersko tijelo je kasnije izjavilo da ne odobrava dječje brakove. Ipak, kontroverza je tek najnovija u nizu koju je pokrenuo Diyanet, uključujući presude s kontroverznim stavovima o incestu, pa čak i nedopušteno korištenje lijeve ruke. Unatoč zakonskim ograničenjima, dječji brak rasprostranjen je u ruralnim, socijalno konzervativnim područjima koja tipično podržavaju AKP, a incidenti o maloljetnom braku razljutili su sekulariste, za koje mnogi smatraju da je sekularna osnova moderne Turske pod sve većim napadom političkog islama. Oni se plaše zemlje u kojoj se presudama, temeljenim na vjerskim ediktima, daje prednost nad vladavinom zakona. Nekih 16 godina nakon što je AKP došla na vlast, odnos Turske s islamom postaje sve važnije bojište.
Ova islamizacija je polako, ali sigurno ugrađena u krajolik zemlje, doslovno i metaforično. Turski građevinski procvat nakon 2000. godine uključio je 17.000 novih džamija koje je izgradila vlada, pa je minaret sve češća karakteristika obrisa urbanih cjelina. Istanbul, koji se uvelike smatra progresivnim, nije izbjegao promjene. Godine 2016. na brdu iznad grada otvorena je džamija s minaretom koji je vidljiv iz većeg dijela grada, zbog čega je Kemal Kilicdaroglu, vođa glavne oporbene stranke, opisao ovaj potez kao novi korak ka tome da Turska postane islamska republika.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.