U mrtvačnici Bello Monte u Caracasu miris mrtvih tijela zaudara iz zgrada do obližnjih ulica i tuceta ljudi koji čekaju na nogostupima da pokupe leševe svojih najmilijih. Miris truljenja leševa je vrlo snažan zbog nestašica struje koje pogađaju klimatizaciju i zbog velikog broja leševa. Otprilike svakih pola sata hitna pomoć dolazi s novim mrtvim tijelima, od kojih su većina žrtve ubojstava. Mrtvačnica služi cijelom Caracasu i jedva zadovoljava njegove potrebe.
Venezuelanski glavni grad Caracas službeno je najopasniji grad na svijetu. Prijestolnica Venezuele opasnija je od npr. salvadorskog San Salvadora, meksičkog Acapulca, južnoafričkih Cape Towna i Johannesburga, brazilske Fortaleze, američkih gradova Baltimorea, Detroita, New Orleansa, St. Louisa. Godišnja istraživačka studija meksičke nevladine organizacije, Građansko vijeće za javnu sigurnost i kriminalnu pravdu, u siječnju ove godine samo je službeno potvrdila ono što se i prije znalo. Uz političke, ekonomske i društvene probleme, Bolivarska Republika Venezuela je teško pogođena epidemijom urbanog nasilja, a posebice njegova prijestolnica. Razina gradskog nasilja u Venezueli je veća od one u Brazilu i zapravo najveća na svijetu izuzev El Salvadora i Hondurasa.
Gradovi Latinske Amerike dominiraju u stopama nasilja otkad je prije pet godina meksička NVO započela raditi analize. Od 50 najopasnijih gradova na svijetu najviše je njih stacionirano u Brazilu: 21. Osam je gradova u Venezueli, pet u Meksiku, tri u Kolumbiji, dva u Hondurasu itd. Uz Caracas, venezuelanski gradovi Maturin, Valencia i Ciudad Guayana zauzeli su 5., 7. i 11. mjesto respektivno.
Stopa ubojstava u Caracasu se podignula s oko 116 ubojstava na 100 tisuća osoba 2014. na oko 120 ubojstava na 100 tisuća osoba u 2015. godini ili 3.946 ubojstava u gradu od skoro 3.3 milijuna stanovnika. Kad je poznato da je 2011. stopa smrtnosti u Caracasu iznosila 98 ubojstava na 100.000 osoba onda se vidi da su političko-ekonomska destabilizacija i kaos doprinijeli porastu kriminala. Nasilje i kriminal nisu se stvorili nedavno samo kao posljedica ekonomske nestašice robe široke potrošnje, hiperinflacije, niskih cijena nafte, propusta socijalističkih vlasti na čelu s Nicolasom Madurom, prosvjeda itd. Venezuelanski problemi su mnogo dublji i ozbiljniji i traju praktički desetljećima, ali zadnjih 15-20 godina naglo se pogoršavaju.
Godinu dana prije dolaska na vlast Huga Chaveza i početka Bolivarske revolucije, socijalni problemi su bili veliki. Te 1998. godine u zemlji je bilo 4.500 ubojstava što je bio crni prosjek uobičajen za jednu zemlju Latinske Amerike. Desetljeće kasnije, broj ubojstava se povećao za oko tri i pol puta na oko 17.000 godišnje pa je tako Venezuela postala opasnija od Iraka, a Caracas jedan od najopasnijih gradova na svijet...
Venezuelanski glavni grad Caracas službeno je najopasniji grad na svijetu. Prijestolnica Venezuele opasnija je od npr. salvadorskog San Salvadora, meksičkog Acapulca, južnoafričkih Cape Towna i Johannesburga, brazilske Fortaleze, američkih gradova Baltimorea, Detroita, New Orleansa, St. Louisa. Godišnja istraživačka studija meksičke nevladine organizacije, Građansko vijeće za javnu sigurnost i kriminalnu pravdu, u siječnju ove godine samo je službeno potvrdila ono što se i prije znalo. Uz političke, ekonomske i društvene probleme, Bolivarska Republika Venezuela je teško pogođena epidemijom urbanog nasilja, a posebice njegova prijestolnica. Razina gradskog nasilja u Venezueli je veća od one u Brazilu i zapravo najveća na svijetu izuzev El Salvadora i Hondurasa.
Gradovi Latinske Amerike dominiraju u stopama nasilja otkad je prije pet godina meksička NVO započela raditi analize. Od 50 najopasnijih gradova na svijetu najviše je njih stacionirano u Brazilu: 21. Osam je gradova u Venezueli, pet u Meksiku, tri u Kolumbiji, dva u Hondurasu itd. Uz Caracas, venezuelanski gradovi Maturin, Valencia i Ciudad Guayana zauzeli su 5., 7. i 11. mjesto respektivno.
Stopa ubojstava u Caracasu se podignula s oko 116 ubojstava na 100 tisuća osoba 2014. na oko 120 ubojstava na 100 tisuća osoba u 2015. godini ili 3.946 ubojstava u gradu od skoro 3.3 milijuna stanovnika. Kad je poznato da je 2011. stopa smrtnosti u Caracasu iznosila 98 ubojstava na 100.000 osoba onda se vidi da su političko-ekonomska destabilizacija i kaos doprinijeli porastu kriminala. Nasilje i kriminal nisu se stvorili nedavno samo kao posljedica ekonomske nestašice robe široke potrošnje, hiperinflacije, niskih cijena nafte, propusta socijalističkih vlasti na čelu s Nicolasom Madurom, prosvjeda itd. Venezuelanski problemi su mnogo dublji i ozbiljniji i traju praktički desetljećima, ali zadnjih 15-20 godina naglo se pogoršavaju.
Godinu dana prije dolaska na vlast Huga Chaveza i početka Bolivarske revolucije, socijalni problemi su bili veliki. Te 1998. godine u zemlji je bilo 4.500 ubojstava što je bio crni prosjek uobičajen za jednu zemlju Latinske Amerike. Desetljeće kasnije, broj ubojstava se povećao za oko tri i pol puta na oko 17.000 godišnje pa je tako Venezuela postala opasnija od Iraka, a Caracas jedan od najopasnijih gradova na svijet...
