Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Kako Austrija zadržava svoju neutralnost

PIŠE:
Objavljeno:

Neutralnost Austrije bila je rezultat prve faze Hladnog rata i napora da se redefinira status zemlje nakon Drugog svjetskog rata. Za državu anektiranu od strane Trećeg Reicha 1938. godine, ali također široko shvaćanu kao suučesnika u nacističkim ratnim zločinima, neutralnost je postala željeno rješenje pogodno za pobjedničke sile i samu Austriju. Iz austrijske perspektive, neutralnost je imala funkciju smanjenja okupacije (povlačenje američkih, britanskih, francuskih i sovjetskih postrojbi) i priliku da konačno uokviri politički sustav države i osigura svoje mjesto u novom međunarodnom sigurnosnom poretku. Za okupatorske je vlasti to bio način da uspostave ravnotežu snaga u Europi kroz tampon zonu s željeznom zavjesom i konačno zatvore jedno od posljednjih pravnih, neriješenih pitanja nakon Drugog svjetskog rata. Obećanje da će usvojiti ovaj status, po uzoru na neutralnost koju je održavala Švicarska, izraženo je u pravno neobvezujućem Moskovskom memorandumu koji su 15. travnja 1955. izdale vlade Austrije i Sovjetskog Saveza.

Unatoč neutralnosti, Austrija - ekonomski i kulturno integrirana sa Zapadom - nagnula se prema slobodnom svijetu tijekom ideološke borbe između Istoka i Zapada. To je bilo jasno vidljivo u politici o ljudskim pravima, koja je uključivala pritisak na SSSR kroz Konferenciju o sigurnosti i suradnji u Europi (KEBS) i prihvat političkih izbjeglica. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća, zahvaljujući popuštanju napetosti između dva bloka i, kao posljedica upitne sposobnosti obrane svog teritorija, kancelar Bruno Kreisky povukao je neutralnost korak dalje i skovao je "aktivnu neutralnost". Prevladavajući početni skepticizam zapadnih sila, Austrija je iskoristila svoju ulogu mjesta održavanja summita između SAD-a i Sovjetskog Saveza kako bi promovirala svoj imidž u svijetu kao mirotvorca i posrednika. Beč, koji je počeo ugošćavati razne međunarodne institucije i organizacije, postao je prikladno mjesto za velike sastanke na vrhu. Tijekom vremena austrijska diplomacija skovala je "neutralnost" kao koncept "graditelja mostova" - imidž koji njeguje i danas. Čak i nakon završetka Hladnog rata, Austrija je i dalje bila domaćin razgovora o razoružanju između glavnih sila. U kolovozu 2020. godine u Beču se održala druga runda nuklearnih pregovora između SAD-a i Rusije, čiji je cilj bio produženje Novog sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja (Novi START). U rujnu 2020. austrijska je vlada ponudila da bude domaćin razgovora između Armenije i Azerbajdžana (koji su se tamo održali 2019.). Glavni grad Austrije bio je i mjesto na kojem je 2015. godine postignut Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA) i gdje su održani mirovni pregovori za okončanje rata u Siriji.
U današnje vrijeme austrijski donositelji odluka nastavljaju širiti značenje neutralnosti kako bi opravdali svoje sklonosti u političkim rješenjima. Postala je krilatica, koja se koristi, na primjer, u područjima tehnologije ili energetike, poput promicanja fleksibilnog pristupa razvoju 5G infrastrukture. Kancelar Sebastian Kurz izjavio je da je Austrija "u osnovi tehnološki neutralna", objašnjavajući da će proširenje 5G provoditi razne tvrtke, uključujući švedski Ericsson ili kineski tehnološki div Huawei. Ovim pristupom Kurzov kabinet prkosi američkim zahtjevima da se Huawei isključi iz razvoja europske 5G mreže i njeguje dobre odnose s Kinom. Termin "neutralan" također se sve češće koristi u Austriji kako bi objasnio potrebu postavljanja ambicioznijih klimatskih ciljeva, kao što je to učinila prva savezna vlada sa Zelenima. Također se koristi za obranu austrijske ovisnosti o ruskom plinu i jačanje njenog statusa regionalnog plinskog čvorišta.

Članstvo u EU od 1995. i aktivno sudjelovanje u procesima europskih integracija donekle su ograničili opseg austrijske neutralnosti. Kao što navodi strategija nacionalne sigurnosti iz 2013. godine, "neutralna je Austrija sada većim dijelom povezana sa sigurnošću EU-a u cjelini." Odluka o pridruživanju EU-u izazvala je nacionalnu raspravu o neutralnosti zemlje. Zahtjev za pridruživanje Europskoj ekonomskoj zajednici podnijela je Austrija u srpnju 1989. godine kada su srednjoeuropske države započele svoje transformacije. Želja za pridruživanjem EU snažno je potvrđena na referendumu na kojem je bilo 66% - najveći postotak među zemljama koje su se u to vrijeme kandidirale za članstvo u Uniji. Osiguravajući javnu potporu, Austrija je također promijenila svoj savezni ustavni zakon kako bi pravno utro put pristupanju EU. Austrijski čelnici doživljavali su EU kao način jačanja nacionalne sigurnosti bez potrebe za ulaganjem značajnih sredstava u vojne sposobnosti. Raspadom SSSR-a i nestankom izravne vojne prijetnje njezinom teritoriju, Austrija je mogla slobodno podržati razvoj sigurnosne i obrambene suradnje unutar EU. Kako bi se obvezao na razvoj Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), u austrijski savezni ustav uvršten je određeni članak. Ovaj je pristup dokazan tijekom austrijskog predsjedanja EU-om u drugoj polovici 2018. Kurzova vlada u to je vrijeme odobrila proračunske prijenose EU-a iz kohezijskih fondova u razvoj ZSOP-a. Austrija je također bila među 23 države članice koje su podržale PESCO - mehanizam za olakšavanje obrambene suradnje među voljnim i sposobnim članicama EU-a. Trenutno je Austrija uključena u pet od 47 projekata PESCO-a. Koordinacija kemijskog, biološkog, radiološkog i nuklearnog (CBRN) nadzora, otkrivanja i upravljanja incidentima odgovara jednom od primarnih austrijskih ciljeva vanjske i sigurnosne politike, a to je uklanjanje oružja za masovno uništavanje. Austrija također sudjeluje u bojnim skupinama EU-a, doprinoseći svojim snagama ovoj sposobnosti brzog reagiranja u 2011., 2012., 2016., 2017., 2018. i 2020. Podržava brojne misije EU-a, a najznačajniji doprinos pruža EUFOR Althea operaciji u Bosni i Hercegovini.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.