Razgovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, održan prije kojih sat vremena, ima potencijal velike promjene, čak i na globalnoj razini. Tako, s popriličnom dozom optimizma, tvrde obje strane nakon što su objavile detalje telefonskog razgovora koji je trajao više od dva sata. Iako će se već večeras, naročito u Europi, javiti glasovi koji pokušavaju umanjiti značaj ovoga razvoja, sadržaj objavljenih izjava i službenih sažetaka pokazuje da je riječ o jednoj od najvažnijih prekretnica u ratu u Ukrajini. Ako se doista ispune dogovoreni potezi, moglo bi se nazirati nešto veće od samoga prekida sukoba u Ukrajini: naznaka novoga razdoblja suradnje i približavanja Moskve i Washingtona. Upravo takav tijek događaja, kako se čini, djelomično se odvija usprkos volji Kijeva i Europske unije, koje bi obje velike sile – Rusija i SAD – mogle zaobići nastave li ovi poticati politiku daljnje eskalacije.
U službenom priopćenju Kremlja, koje su prenijeli mediji, naglašeno je da su Putin i Trump razgovarali o "ključnim pitanjima", između ostalog o predloženom 30-dnevnom prekidu vatre, razmjeni zarobljenika te sigurnosti na moru. No najvažniji je naglasak da je Putin pozitivno odgovorio na Trumpov prijedlog ograničenog primirja, dodajući kako sveobuhvatni mir zahtijeva "održiv dogovor koji bi uklonio temeljne uzroke krize". Ruska strana posebno ističe da je "potpuni prestanak stranih vojnih pošiljki i dijeljenja obavještajnih informacija s Kijevom" ključan preduvjet za veći političko-diplomatski napredak. Drugim riječima, Kremlj smatra da mir nije moguć dok zapadna potpora Ukrajini u oružju, opremi i (vrlo bitnim) podacima ostaje nepromijenjena.
Sjedinjene Države vjeruju da bi se s Rusijom mogao postići dogovor barem o ograničenoj stanci u napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i ključne energetske objekte. Prema Bijeloj kući, Trump i Putin su načelno pristali na "30-dnevno" obustavljanje napada na te ciljeve, iako je Rusija uz taj prijedlog vezala niz uvjeta za dulji prekid sukoba. Trump je očito ponudio i vlastite mehanizme za nadzor tog prekida vatre, no Moskva je upozorila na "ozbiljne rizike" – uključujući mogućnost da se takvo zatišje iskoristi za mobiliziranje novih ukrajinskih snaga i dodatno naoružavanje. Kremlj ne krije zabrinutost da bi prekid vatre mogao biti zlorabljen kako bi ukrajinske postrojbe ojačale i pripremile se za buduće ofenzive.
Istodobno, jedan od zanimljivijih dijelova jest i navodni dogovor o sigurnosti na Crnom moru. Trump predlaže "tehničke pregovore" o uspostavi "maritimnog primirja", odnosno zabrani određenih vojnih operacija u tom prostoru. Putin je na to, prema priopćenju Kremlja, "konstruktivno" reagirao i pristao započeti razgovore. Drugim riječima, stječe se dojam da Moskva i Washington planiraju sjesti i razmotriti uspostavu određenih zona sigurnosti, posebice na područjima uz Crno more. Obje su strane izjavile da se pregovori o konkretnim modalitetima "odmah pokreću" i to na Bliskom istoku. Taj detalj vjerojatno znači da bi se prva tehnička runda razgovora mogla održati u nekoj od država u kojima su česti međunarodni skupovi – primjerice u Omanu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Saudijskoj Arabiji.
Razmjena zarobljenika još je jedno područje na kojem se nazire konkretna suradnja. Kremlj potvrđuje da će već sutra, 19. ožujka, biti obavljena obostrana razmjena po 175 zarobljenika, a kao "gestu dobre volje" Rusija će pustiti i dodatnih 23 teško ranjena ukrajinska vojnika koji se liječe na ruskom teritoriju. Ruska strana naglašava humanitarnu dimenziju u vezi s navodnim zahtjevima iz Washingtona o položaju ukrajinskih vojnika opkoljenih u Kurskoj oblasti: Putin je zajamčio njihovu sigurnost u slučaju da polože oružje. Navodi se kako će biti zaštićeni "u skladu s ruskim zakonima i međunarodnim humanitarnim normama".
Ako je suditi prema prvim službenim transkriptima (jasno, daju se samo manji segmenti), predsjednici su razgovarali i o širim temama, od Bliskog istoka do globalne sigurnosti i neširenja nuklearnog oružja. U istom duhu i Bijela kuća ističe da je zajednički interes spriječiti daljnju eskalaciju sukoba, dok su obje sile navodno spremne "normalizirati bilateralne odnose" i započeti razgovore o "ekonomskoj i energetskoj suradnji". Takva retorika, i to samo par mjeseci nakon što je Trump ponovno došao u Bijelu kuću, upućuje na veliku promjenu u odnosu na razdoblje kada su odnosi Rusije i SAD-a bili gotovo zamrznuti (ili čak na samom rubu sukoba!).
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
