Odnosi između Kine i Bjelorusije intenzivno su se razvijali tijekom posljednjeg desetljeća. Ovaj je proces potaknut rastućim globalnim ambicijama Pekinga, kao i naporima Minska da modernizira bjelorusko gospodarstvo i djelomično smanji ovisnost o Moskvi. S obzirom na veliki gospodarski potencijal Kine i želju za razvojem suradnje, ona je početkom 21. stoljeća postala glavni neeuropski partner Minsku. Peking je odlučio iskoristiti veliku otvorenost Minska za suradnju i pretvorio je Bjelorusiju u važan laboratorij za Inicijativu za pojas i put, što je predstavljeno kao jedan od najvećih uspjeha vodećeg projekta Xi Jinpinga. Međutim, dvije su strane imale prilično različita očekivanja u pogledu načela njihove suradnje. Zauzvrat, izuzetno ambiciozne vizije nisu bile ispunjene stvarnim sadržajem. Razvoj odnosa s Kinom nije doveo do strukturne transformacije bjeloruske ekonomije. Umjesto toga, povećali su se njezin trgovinski deficit i inozemni dug.
Peking je odlučio iskoristiti veliku otvorenost Minska za suradnju i pretvorio je Bjelorusiju u važan laboratorij za Inicijativu za pojas i put, što je predstavljeno kao jedan od najvećih uspjeha vodećeg projekta Xi Jinpinga. Prema Xijevoj viziji, Bjelorusija je trebala postati kinesko proizvodno središte unutar Euroazijske ekonomske unije (EAEU), kao i ključna tranzitna zemlja za brzo rastuću mrežu i željeznički promet na relaciji Kina-EU. Kina je Bjelorusiji pružila izuzetno opsežnu gospodarsku ponudu, uključujući industrijski park Veliki kamen u blizini Minska i nekoliko kreditnih linija. Namjera predsjednika Republike Bjelorusije, Aleksandra Lukašenka, bila je koristiti ih za modernizaciju zastarjele domaće industrije, razvoj modernih grana gospodarstva i provedbu infrastrukturnih projekata koje Minsk nije mogao sam financirati. Također se nadao da će rastuću gospodarsku predanost Kine pratiti i njena politička podrška Bjelorusiji, jer je ona postajala sve ovisnija o Rusiji.
Ova poveznica na liniji Peking-Minsk mora se neizbježno sagledavati u svjetlu odnosa Bjelorusije i Rusije koji su uvijek između više integracije i snažnije neovisne politike Minska. Eskalirajuća politička kriza u Bjelorusiji, dramatični pad javne podrške Aleksandru Lukašenku i suzbijanje masovnih prosvjeda natjerali su Kremlj da izmijeni svoju trenutnu politiku prema Minsku. Relativno dobro stanje međusobnih odnosa koje su demonstrirale obje strane dokazuje da su planovi Moskve za pojačavanje pritiska na Minsk kako bi progurao takozvane ustavne reforme odgođeni prošle godine. Lukašenko je zauzeo razmetljivo prorusko stajalište i pritisak je zbog toga popustio. To sugerira da je Kremlj zainteresiran za nastavak potpore režimu u Bjelorusiji, pod uvjetom da učinkovito smiruje bilo kakve manifestacije socijalnog protesta.
Činjenica da t...
Peking je odlučio iskoristiti veliku otvorenost Minska za suradnju i pretvorio je Bjelorusiju u važan laboratorij za Inicijativu za pojas i put, što je predstavljeno kao jedan od najvećih uspjeha vodećeg projekta Xi Jinpinga. Prema Xijevoj viziji, Bjelorusija je trebala postati kinesko proizvodno središte unutar Euroazijske ekonomske unije (EAEU), kao i ključna tranzitna zemlja za brzo rastuću mrežu i željeznički promet na relaciji Kina-EU. Kina je Bjelorusiji pružila izuzetno opsežnu gospodarsku ponudu, uključujući industrijski park Veliki kamen u blizini Minska i nekoliko kreditnih linija. Namjera predsjednika Republike Bjelorusije, Aleksandra Lukašenka, bila je koristiti ih za modernizaciju zastarjele domaće industrije, razvoj modernih grana gospodarstva i provedbu infrastrukturnih projekata koje Minsk nije mogao sam financirati. Također se nadao da će rastuću gospodarsku predanost Kine pratiti i njena politička podrška Bjelorusiji, jer je ona postajala sve ovisnija o Rusiji.
Ova poveznica na liniji Peking-Minsk mora se neizbježno sagledavati u svjetlu odnosa Bjelorusije i Rusije koji su uvijek između više integracije i snažnije neovisne politike Minska. Eskalirajuća politička kriza u Bjelorusiji, dramatični pad javne podrške Aleksandru Lukašenku i suzbijanje masovnih prosvjeda natjerali su Kremlj da izmijeni svoju trenutnu politiku prema Minsku. Relativno dobro stanje međusobnih odnosa koje su demonstrirale obje strane dokazuje da su planovi Moskve za pojačavanje pritiska na Minsk kako bi progurao takozvane ustavne reforme odgođeni prošle godine. Lukašenko je zauzeo razmetljivo prorusko stajalište i pritisak je zbog toga popustio. To sugerira da je Kremlj zainteresiran za nastavak potpore režimu u Bjelorusiji, pod uvjetom da učinkovito smiruje bilo kakve manifestacije socijalnog protesta.
Činjenica da t...
