24. lipnja 2016. Ujedinjeno Kraljevstvo je odlučilo na povijesnom referendumu napustiti Europsku uniju nakon 43 godine članstva. Nakon izlaska se mogla primijetiti velika euforija među pristašama koji su izjavljivali kako se radi o pobjedi demokracije, slobode i neovisnosti. No po mnogim analitičarima, najveći pobjednik je bio populizam kao i još jači impuls drugim populističkim pokretima koji zadnjih godina postaju sve snažniji. Od sve većih separatističkih aspiracija u Škotskoj i Kataloniji preko jačanja, na sjeveru Europe, stranki ekstremne desnice poput Nacionalne Fronte, Alternative za Njemačku i UKIP-a u koje se bore protiv imigracije, pa sve do ljevičarskih populističkih pokreta na jugu Europe poput Syrize, Podemosa i Pokreta 5 zvjezdica koji se zalažu za socijalna prava i ekonomske reforme, Europska unija se već godina nalazi na udaru pokreta temeljenih na neznanju, idealizmu, razočarenju i demagogiji.
Što je populizam?
Populizam je termin koji se upotrebljava za označavanje one vrste političkog djelovanja koja uključuje demagogiju, karizmatične lidere i nuđenje jednostavnih, površnih i neučinkovitih (iako naizgled privlačnih) rješenja za kompleksne tematike poput imigracije, nezaposlenosti, ekonomske krize, europskih integracija, mjera štednje itd. Radi se o fenomenu koji, u modernom smislu riječi, vuče korijene iz 19. stoljeća i manifestirajući razarajuće posljedice u prvoj polovici dvadesetog stoljeća sa nacizmom i fašizmom, ponovno doživljava svoju proliferaciju početkom devedesetih godina.
Neki od glavnih razloga širenja populizma u Europi su sljedeći:
Prvo, jedan dio europskog biračkog tijela smatra da vladajuće stranke ljevice i desnice već godinama ne odgovaraju adekvatno na goruća pitanja poput imigracije, europskih integracija, nezaposlenosti, korupcije i socijalnih politika. Nakon godina nezadovoljstva, onaj dio europskog biračkog tijela koji se osjećao nepredstavljen od strane velikih, tradicionalnih stranaka je počeo davati svoj glas pokretima ekstremne (ali u nekim slučajevima i umjerene) desnice i ljevice. Naime, jedino su te stranke ukazivale na osjetljive probleme poput imigracije, nezaposlenosti i korupcije te nudile vrlo primamljiva, iako neučinkovita rješenja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.