U svjetlu promjena u globalnoj ekonomiji, članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) slažu se da je potrebna reforma. Glavne teme rasprave su arbitražni postupak, države u razvoju i status tržišne ekonomije, kao i način pregovaranja multilateralnih sporazuma. Razlike u stavovima članova organizacije znače da su šanse za postizanje sveobuhvatnog sporazuma ograničene. Međutim, napredak je moguć na odabranim područjima, kao što su češći pregovori o poslovima manjeg broja članova.
Globalni trgovinski sustav je u krizi, suočen s kritikama da postoji nepravedna raspodjela koristi od trgovine i da nije uspjela pratiti promjene u gospodarstvu, kao što je tehnologija. WTO, jedina globalna organizacija uključena u oblikovanje načela međunarodne razmjene i rješavanja trgovačkih sporova (u 2017. godini, njezinih 164 člana bilo je odgovorno za više od 98 posto svjetske trgovine robom), središnja je točka ovog sustava. Nakon 24 godine rada, procjena daje nejasan rezultat. Iako se napredak u liberalizaciji trgovine može smatrati skromnim, postignut je određeni uspjeh, kao što je smanjenje administrativnih prepreka. Također, prihvaćanjem novih članica (prvenstveno Kine 2001.), koristi slobodne trgovine dijeli sve veći dio svjetske populacije. Međutim, Svjetska trgovinska organizacija također ima svoje negativne strane, kao što je neuspjeh pregovora o još uvijek službeno održanom krugu pregovora iz Dohe čiji je cilj smanjenje prepreka trgovini, uključujući poljoprivredne proizvode i usluge. Uz promjene u globalnom gospodarstvu (uključujući sve veću važnost tržišta u nastajanju), sve veći broj članova uočio je potrebu za reformom Svjetske trgovinske organizacije.
Razgovori o promjenama u WTO-u dobili su zamah zbog stava američke administracije pod predsjednikom Donaldom Trumpom. Oštro je kritizirala WTO, smatrajući je neučinkovitom i da djeluje na štetu Sjedinjenih Država, te nagovještavajući povlačenje. Sjedinjene Države su se okrenule protekcionističkim mjerama, primjerice, uvođenjem carina 2018. na čelik i aluminij, što je utjecalo na trgovinsku razmjenu s EU, Indijom i drugima. Međutim, glavna meta američkih mjera je Kina, koju Amerikanci optužuju za korištenje nepoštenih trgovinskih praksi. U pokušaju da nametne promjenu, Trumpova je administracija eskalirala napetosti s Kinom, uključujući nametanje dodatnih carina (nedavno su uvedene carine početkom svibnja). Kao odgovor na akciju Amerike, njeni trgovinski partneri uveli su osvetu i podnijeli pritužbe WTO-u. U tom kontekstu, učinkovitost organizacije, posebno njezin arbitražni sustav, ključna je za stabilnost svjetskog trgovinskog sustava.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.