Teroristička skupina koja sebe naziva Islamska država (ISIL), nakon što je izgubila veći dio teritorija koji je preplavila, preoblikovala je svoju strategiju, zasnivajući je sada na asimetričnim terorističkim i pobunjeničkim operacijama. Prioritet ISIL-a u Siriji i Iraku je korištenje destabilizacije unutar tih zemalja kako bi se borci i simpatizeri oslobodili iz zatvora i koristili ih za stvaranje organiziranih ćelija. Sjedinjene Države koje ograničavaju trupe na sjeveru Sirije i eskalirajuće rivalstvo s Iranom nad Irakom slabe učinkovitost međunarodne protuterorističke koalicije što olakšava obnovu ISIL-ovih ćelija.
Nakon pet godina održavanja kvazi-države u Iraku i Siriji, ISIL-ov kalifat bio je gotovo uništen do ožujka 2019. Grupa je izgubila kontrolu nad teritorijom, većinom izvora prihoda, a zatim i nad svoje najviše čelnike. Dana 7. listopada 2019. američke su specijalne snage ubile vođu ISIL-a Abu Bakr al-Bagdadija, a sutradan glasnogovornika ISIL-a i al-Bagdadijevog nasljednika Abu al-Hasan al-Muhadžira. Na sjeveru Iraka, irački Turkmen Amir Mohamed Abdul Rahman al-Mavli al-Salbi, postao je novi vođa. ISIL je, međutim, izgubio sposobnost vođenja redovitih vojnih operacija i usvojio strategiju taktičkog povlačenja, koja pretpostavlja prilagodbu novim uvjetima i intenziviranje asimetričnih aktivnosti, i terorističkih i pobunjeničkih. No, grupa je zadržala operativne kapacitete i predstavlja stalnu prijetnju u regiji. Glavno područje aktivnosti ISIL-a sastoji se od sjeveroistočne Sirije (provincije Dejr ez-Zor, Hasaka i Raka) i sjeverozapadnog Iraka (Dijala, Nineva, Anbar). Na ovom području, ISIL ima vodstvo, vojne terenske strukture (više od 15.000 boraca) i financijske rezerve (oko 300 milijuna dolara), koje, iako značajno niže nego prije nekoliko godina, osiguravaju likvidnost poslovanja organizacije koja stvara niže troškove nakon gubitka teritorija. Prioritet ISIL-a je obnova njegovih struktura i jačanje borbenih jedinica i administrativnih objekata uz istovremeno osiguranje daljnjih izvora financiranja. S blokiranim prilivom stranih boraca, jedini način regrutiranja dobrovoljaca je oslobađanje militanata ISIL-a iz zatvora u Siriji i Iraku. Tek nakon jačanja svojih lokalnih ćelija ISIL će moći dobiti nove inozemne novake.
ISIL u Siriji poduzima mjere protiv snaga vlasti predsjednika Bašara al-Asada kao i drugih vojnih skupina (uključujući ruske trupe, šijitske milicije i Sirijske demokratske snage ili SDF). ISIL iskorištava nestabilnost na sjeveru Sirije koja je posljedica turske agresije i sukoba SDF-a s turskim trupama - u 2019. godini organizacija je izvela više od 800 terorističkih napada u Siriji. Sukobi s turskim snagama slabe sposobnost SDF-a da kontrolira zatvore sa ISIL-ovim zatvorenicima. To stvara prijetnju pojačanim napadima i bježanjem, a do sada je pobjeglo nekoliko stotina zatvorenika. Na sjeveru Sirije postoji sedam hitnih zatvora za pristalice ISIL-a, pet pod kontrolom SDF-a (Ain Isa, Dašiša, Derik, Al-Hasaka, Kamišli) i dva u takozvanoj "sigurnosnoj zoni" Turske (Kobane, Tal Abijad ). Ukupno je u njima zatvoreno oko 11.000 ljudi, uključujući oko 2.000 stranih boraca iz više od 50 zemalja, koje ih nerado vraćaju. SDF također kontrolira više desetina kampova za raseljene ljude zbog sukoba, kao i za porodice militanata (Al-Havl, Ain Isa, Dašiša, Derik, Kamišli, Kobane, Al-Hasaka) - 70 000 djece i žena, od kojih su neki izjavili odanost ISIL-u. Najveći od njih je Al-Havl (više od 50.000 ljudi). ISIL se infiltrirao u te centre, organizirajući unutarnje ćelije, pa čak i vjersku policiju u svojim prostorijama. Poteškoće u pružanju pristojnih uvjeta života zatočenicima jačaju potencijal za njihovu radikalizaciju i utjecaj ISIL-a.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.