Sankcije, koje su SAD i Europska unija uvele protiv Irana svakog dana sve više pogađaju one, koji zapravo nikada ne bi smjeli biti na meti nikakvih represivnih mjera.
"Treba reći nešto očito: SAD pogađaju nedužne ljude u Iranu. Sankcije koje su uvele SAD i čiji je cilj spriječiti iranski program nuklearnog naoružanja zapravo teško pogađaju gospodarstvo nacije od 75 milijuna ljudi," zapisao je povodom nedavnog velikog skoka cijena u Iranu američki poslovni časopis Businessweek.
Slične vijesti donosi i agencija Bloomberg koja izvještava da "cijene rastu tako brzo, te da je samo cijena mlijeka porasla za 9 posto u jednom danu", a piletina je postala tako rijetka da, kako izvještava Economist, "kada oskudne zalihe postanu dostupne, odmah prouzrokuju nemire".
Upravo zato su milijuni radnika u Iranu plaćeni ispod granice siromaštva, koja je postavljena na 300 dolara, a neslužbeno nezaposlenost je zapravo tri puta viša od službene od 12 posto. Stoga su iranski sindikati ministru za rad u iranskoj vladi poslali peticiju sa 10.000 potpisa i u njoj upozorili na činjenicu da cijene namirnica vrtoglavo rastu, dok su nadnice radnika prošle godine porasle samo za 13 posto. Izvoz iranske nafte opao je za 40 posto, a to u zemlji u kojoj 80 posto prihoda zavisi od nafte - znači veoma mnogo.
Sve se to dešava iako administracija SAD-a, bar službeno, nije u sporu s narodom Irana. Službeno je američki State Department sankcije uveo samo zato da bi spriječio Iran od pridobivanja tehnologije, koju treba za navodno razvijanje nuklearnog oružja. Većina u američkom Kongresu je, naime, uvjerena da bi Iranci, ako bi bili dovoljno pogođeni sankcijama, "pritisli" na svoje lidere i primorali ih da odustanu od planova za razvijanje nuklearnog oružja.
"Kritičari mjera su tvrdili da će te mjere pogoditi obične ljude. Otvoreno
rečeno, trebamo učiniti upravo to", napisao je zastupnik Brad Sherman, demokrata iz Kalifornije, na svom kongresnom blogu.
Državna tajnica Hillary Clinton je također uvjerena da su za patnje naroda Irana, prouzrokovane sankcijama, krivi iranski vođe, jer se ne drže Konvencije o sprečavanju širenja nuklearnog naoružanja. Istovremeno sve američke obavještajne službe, da bi paradoks bio još veći, i dalje tvrde da Iran nema vojni nuklearni program. Otuda se i neki eksperti ne slažu s ocjenom da, kad je u pitanju Iran - cilj opravdava sredstva.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.