Prema istraživačkoj studiji Pew centra objavljenoj prije nekoliko mjeseci, islam je najbrže rastuća svjetska religija i jedina religija čiji broj vjernika raste brže nego svjetsko stanovništvo. Studija procjenjuje da će se od 2010. do 2050. godine, broj muslimana povećati diljem svijeta za 73%, slijede kršćani za koje se predviđa rast od 35% u istom vremenskom razdoblju, i hinduisti za 34%. To znači da će islam, trenutno druga najveća religija na svijetu s 1.8 milijardi vjernika, nadmašiti kršćanstvo (trenutno 2.4 milijarde vjernika) kao najveću svjetsku religiju do 2070., a posebice do kraja stoljeća.
Islam je najbrža rastuća svjetska religija i to ne samo u muslimanskim većinskim narodima: očekuje se da će 10 posto Europljana biti muslimanske vjeroispovijesti do 2050. godine, u SAD-u bi tada islam trebao biti druga vjera po veličini. Izvještaj Pewa predviđa da će se 2050. 30 posto (2.8 milijardi) stanovnika izjašnjavati kao muslimani, za razliku od 31 posto (2.9 milijardi) kršćana.
Dok se očekuje da će u sljedećim desetljećima svjetska populacija rasti za 32%, broj muslimana bi se trebao povećati za 70% - s današnjih 1.8 milijardi na skoro 3 milijarde 2060. 2015. muslimani su činili 24% svjetske populacije, a 45 godina kasnije očekuje se da će činiti 31% svjetskog stanovništva. Do 2100. muslimana će biti više nego kršćana u cijelom svijetu. "Do 2100. oko jedan posto više populacije će biti muslimani (35%), nego kršćani (34%)", zaključuju stručnjaci iz Pew centra.
Pew je istaknuo činjenicu kako su muslimani poprilično doživljeni diljem svijeta, uključujući i američke stavove o islamu danas u odnosu na 2002. godinu od strane političkih stranaka. Studija otkriva da su anketirani ljudi naklonjeni Republikancima imali negativniji stav prema muslimanima u SAD-u od 2002. godine, godinu dana nakon napada 11. rujna, dok suprotno vrijedi za one koji su priklonjeni Demokratima. S vremenom se mišljenja Amerikanaca o islamu mijenjaju. Dopadljivost islama među američkim državljanima se povećala s 40 na 48% između 2014. i 2016., ali istovremeno muslimani su ostali religiozna grupacija kojoj Amerikanci najmanje vjeruju zajedno s ateistima. No javno mnijenje o islamu na Zapadu ostaje podijeljenih dojmova iako zapravo ljudi znaju malo o islamu a posebice u Americi.
Glavni razlog rapidnog širenja islama su veoma jednostavni demografski razlozi. Naime, muslimani imaju više djece od pripadnika sedam ostalih najvećih religija. Muslimanske žene rađaju u prosjeku 2.9 djece što je prilično veći broj od sljedeće najveće religije, kršćana, čije vjernice rađaju 2.6 djece. Ostale religije imaju 2.2 djece po jednoj ženi. U skoro svim najvećim svjetskim regijama značajan udio ima i muslimanska populacija. Fertilitet muslimanskog stanovništva obično nadilazi fertilitet nemuslimana.
Rast broj sljedbenika islama potpomognut je činjenicom da muslimani imaju najmlađu prosječnu srednju dob od 24 godine. Takva srednja dob je sedam godina niža od pripadnika sedam drugih najbrojnijih vjera. Veći udio muslimana će uskoro ući u životnu dob kad se ljudi odlučuju imati djecu. Ta činjenica zajedno s visokim stopama rađanja djece ubrzat će rast muslimana širom planeta. Istovremeno, trend promjene religije naštetit će rastu kršćanstva ali neće imati negativan učinak na rast islama.
Više od trećine muslimana je locirano u Africi i na Bliskom istoku, regijama s najvećim brojem povećanja stanovnika. Ali čak i u tim regijama s visokim stopama fertiliteta, muslimani će imati veći porast stanovništva od pripadnika drugih religija. Npr. muslimani u Supsaharskoj Africi u prosjeku su mlađi i s više djece od drugih stanovnika regije. Zapravo muslimani će u postocima rasti u svim svjetskim regijama osim u Latinskoj Americi i Karibima gdje živi mali broj muslimana. Između 2010. i 2050. u Europi muslimani će porasti s 5.9 na 10.2% stanovništva, u Azijsko-pacifičkoj regiji s 24.3 na 29.5%, na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi s 93 na 93.7%, u Supsaharskoj Africi s 30.2 na 35.2%, Sjevernoj Americi s 1 na 2.4%. Jedino u Latinskoj Americi i Karibima muslimani će ostati na 0.1% stanovništva.
Ista dinamika rasta događat će se u zemljama gdje muslimani žive zajedno s drugim brojčano snažnim religijskim zajednicama. Npr. stopa muslimana u Indiji raste brže nego stopa hinduista pa će stopa muslimana u Indiji skočiti s 14.9% 2015. na 19.4% 2050. Indija, iako će i dalje ostati većinski hinduistička zemlja, tako će postati država s najbrojnijom muslimanskom zajednicom na svijetu s oko 310 milijuna muslimana. Top 10 najbrojnijih država s muslimanskom populacijom još će činiti Pakistan, Indonezija, Nigerija, Bangladeš, Egipat, Turska, Iran, Irak i Afganistan. 2050. u Azijsko-pacifičkoj regiji živjet će 52.8% udjela ukupne muslimanske populacije, na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi 20%, u Supsaharskoj Africi 24.3%, u Europi 2.6% u Sjevernoj Americi 0.4%, a Latinska Amerika i Karibi imat će udio od 0.1% svjetskih muslimana.
Zašto je islam privlačan različitim narodima na različitim kontinentima? Ponajviše zbog jednostavnosti svojih učenja i razumljivošću kojima privlači brojne konvertite koji su razočarani kršćanstvom ili pripadnostima ateizmu ili nikakvoj pripadnosti. Ipak, zabrinjavajući broj ljudi na Zapadu, što zbog neznanja a što zbog iracionalne netrpeljivosti ili počesto otvorene mržnje, islam percipira pretežno kroz prizmu fundamentalizma, terorizma, obespravljenih žena, prestrogog zakona i kršenja ljudskih prava, odnosno tumače ga kao nepopustljiv sustav vrijednosti koji ugrožava svjetski mir.
Kao i judaizam, a osobito kršćanstvo, islam naglašava svoju sveobuhvatnost, svevremenost i, naravno, Božje porijeklo. Sam pojam dolazi iz arapskog jezika, koji je jezik Objave islamskih učenja sadržanih u Kuranu, muslimanskoj Svetoj knjizi, i jezik svakodnevne molitve muslimana, te označava potpunu, ali svjesnu, voljnu i aktivnu pokornost/predanost Allahu - Jednome i Jedinome Bogu, Apsolutnom Stvoritelju i Uzdržavatelju sve pojavne egzistencije na Zemlji i cijelom svemiru. Osim pokornosti Jednome Bogu, pripadnost islamu podrazumijeva i slijeđenje životnog puta (Sunnet) posljednjeg Božjeg poslanika Muhammeda kao prvog i nezaobilaznog tumača Kurana, Božje Riječi.
Islam je vjera koja uređuje cjelokupan život pojedinca i zajednice, privatnu i javnu sferu. U izvjesnom smislu, može se kazati da islam ne pozna podjelu na sveto i sekularno. Osim, dakako, religijskih vjerovanja i obredoslovlja, on svojim učenjima regulira ukupni društveni život, počev od obitelji, poslovanja, građanskog i kaznenog prava, ishrane, odijevanja do osobne higijene. U islamskom svjetonazoru malo je (ako uopće i postoje) aspekata individualnog i društvenog života koji se ne smatraju izrazom islama kao kompleksne civilizacije u kojoj bi pojedinci, društva i vlade trebali odražavati volju Boga. Zato se može reći da je islam puno više od religije tj. islam predstavlja ukupnost ljudskog ponašanja. Upravo zato vjernici osim naziva islam za svoju vjeru koriste izraz ed-Din ili Din jer muslimanima njihova vjera označava sve aspekte ljudskog života od privatnog, javnog, svjetovnog duhovnog i svakog drugog.
Islam je vjera koja se za razliku do kršćanstva ne pokušava prilagođavati trendovima vlastitog vremena već se drži temeljnih principa koji su na snazi stoljećima. Principi islama poput čvrstih pravila, normi, dopuštenja, zabrana privlače ljudi nisu prije nisu imali nikakve veze s islamom. Jednostavna doktrina, jednakost vjernika, prakticiranje vjere i jasna religijska hijerarhija pogoduju primanju novih vjernika. Za razliku od kršćanstva koje traži priznavanje grijeha i pokajanje kako bi se došlo u raj, vjernici u islamu moraju prvenstveno samo pratiti vođenje Božjeg zakona kako bi došli u raj. Uz sve navedeno, muslimanski vjerski velikodostojnici kao i obični vjernici nastoje više širiti islam od nego što to rade kršćani ili Židovi u širenju svoje vjere. Zato je islam najbrže rastuća svjetska religija sa svijetlom budućnosti.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
