Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Infrastrukturni projekti zločinačkog Trećeg Reicha: Kako su "Führerovi gradovi" trebali postati temelji Njemačke koja bi dominirala cijelim svijetom

PIŠE:
Objavljeno:

Svako carstvo u povijesti željelo je ostati upamćeno po velikim infrastrukturnim projektima poput gradova, prometnica, arena, amfiteatara i drugih arhitektonskih građevina. Nacistička Njemačka po tim ambicijama bila je na vrhu slično kao i Sovjetski Savez. Treći Reich je stvarao novo društvo, novog čovjeka i državu novog izgleda koja raskida s prošlošću i započinje putovanje prema budućnosti koja je imala obrise utopije.

Nacističko rukovodstvo na čelu sa svojim vođom bilo je opsjednuto dimenzijama. Željeli su u svemu biti rekorderi. Adolf Hitler je smatrao da je nešto kvalitetno onoliko koliko je veliko, glomazno i pompozno. Zato je želio visoke i široke zgrade, dugačke avenije ulica, spektakularne dvorane i kupole, Berlin kao prijestolnicu svijeta, najljepšu i najuređeniju mrežu gradova na svijetu, prsten naselja na Istoku... Nacističke građevine trebale su postojati stotinama i tisućama godina kao podsjetnik budućim generacijama o snazi njemačkog carstva.

Vođa Reicha je sanjao o zgradi koja je rušila sve rekorde. Od 1937. u berlinskoj Umjetničkoj akademiji stajala je u zapečaćenim i čuvanim izložbenim prostorijama 30-metarska maketa goleme cestovne osi kroz središte Berlina. Na središnjoj točki trebao je stajati golemi Narodni dom (Volkshalle). Projekt se temeljio na skici koju je sam Hitler izradio dvadesetih godina. Hitler je dao izgraditi siguran prolaz iz kancelarije Reicha do prostorije s maketom, pa bi noću sa svjetiljkom u ruci vodio goste kako bi im pokazao kako će izgledati novi Berlin. Ulica je trebala biti široka 130 metara - namjerno šira za jednu trećinu od Champs-Elisesa - i presvođena na jednom mjestu granitnim slavolukom visokim 117 metara, najvećim na svijetu, s uklesanih 1 800 000 imena Nijemaca poginulih u Prvom svjetskom ratu.

Najistaknutiji detalj na maketi bio je sam Narodni dom s golemom dvoranom za 200 000 ljudi, najvećim zatvorenim okupljalištem na svijetu. S promjerom od 250 metara i visinom od 74 metra kupola je trebala biti veća od kupole Sv. Petra u Rimu. Zgrada je trebala biti visoka 290 metara, ali ju je, na Hitlerov bijes, zasjenjivala planirana Palača Sovjeta. Kao i Staljinov spomenik revoluciji, Hitlerove su građevine bile namijenjene utopijskom potomstvu. Njih je trebalo graditi, kako je Hitler izjavio na kongresu stranke 1937., ne samo za 1940., pa ni za 2000. godinu, "već tako da traju poput katedrala iz naše prošlosti, tisuće godina u budućnosti". Spomenik nacističkoj diktaturi nije nikada dovršen. Gradnja Narodnog doma odgođena je kad je izbio rat; nakon pobjede trebala ga je dovršiti armija od 3 milijuna stranih radnika na prisilnom radu u Njemačkoj. Maketa je nestala iz Berlina 1945., bila je ukradena ili spaljena.

Podizanje najspektakularnijih građevina na svijetu bilo je samo dio još maštovitijih programa koji su Berlin trebali pretvoriti u prijestolnicu koja će monumentalnošću i simbolikom nadmašiti sve drevne i suvremene gradove. Osim za prijestolnicu, postojali su ambiciozni planovi za preuređenje urbanih i ruralnih dijelova Njemačke sukladno samosvjesnom izražavanju novoga doba. Svi su se ti planovi temeljili na jasnom utopijskom cilju: na graditeljskom okolišu diktature koji će integrirati i oblikovati društvo budućnosti. Berlin je odabran kao jezgra novog društvenog poretka. "Jednoga dana Berlin će biti prijestolnica svijeta", primijetio je Hitler 1941. pa će mu stoga biti potrebne grandiozne građevine koje će održavati moć i postignuća njemačkog carstva.

Nacističkom diktaturu nije se sviđao glavni grad kakav ga je naslijedio. Hitler je smatrao Berlin tipičnim modernim "masovnim" gradom, kaotično izgrađenim, koji je pun boljševizma u zametku i koji je uništila njegova sebična buržoazija. Stara kancelarija Reicha, smatrao je, "bila bi dobra za tvornicu sapuna". U jednom trenutku Hitler je razmišljao o gradnji potpuno novog "idealnog grada" izvan Berlina u Mecklenburgu, o nekakvoj njemačkoj Brasiliji, ali se poslije predomislio.

Führer je odbacio arhitektonski modernizam. U travnju 1933. Bauhaus je zatvoren i Gestapo je zapečatio njegove urede. Hitlerov režim nije bio sklon neukrašenim, funkcionalnim zgradama od stakla i betona koje u ovom slučaju nisu smatrali manifestacijom buržujskog formalizma nego "graditeljskim boljševizmom". Hitler je više volio arhitekturu oblikovanu sukladno ideji o organskoj zajednici koja bi stapala grad i selo, moderne tehnike s klasičnim uzorima, stranku i narod s njihovim vođom. Ta je teorija rijetko bila jasno formulirana, ali bilo bi pogrešno u Hitlerovu omiljenom stilu nalaziti čežnju za ruralnom jednostavnošću i ozelenjenim predgrađima.

Njega je prvenstveno zanimala monumentalna urbana arhitektura koja je trebala odražavati impozantnu veličinu i povijesnu postojanost novog njemačkog carstva. Hitlerova je koncepcija trebala biti bezvremenska, a ne reakcionarna. Goleme su zgrade očito podsjećale na klasičnu prošlost, ali su bile izrazito moderne u ekstravagantnom izražavanju moći. Golemi aerodromski kompleks koji je Ernst Sagebiel projektirao za zračnu luku Tempelhof, ali koji nikada nije završen, bio je daleko od čistih, prozračnih projekata weimarskog modernizma, ali klasičan samo u ograničenoj mjeri jer mu je funkcija nedvojbeno bila futuristička.

Nacistički vođa je jasno izrazio povjerenje za veliki grad kao težište novog poretka na kongresu stranke u rujnu 1936., kada je javno najavio obnovu Berlina. 4. listopada 1937. Hitler je objavio detaljni zakon za "obnovu njemačkih gradova" u kojem je prioritet dao Berlinu. Početkom iste godine imenovao je Alberta Speera, omiljenog stranačkog arhitekta, na položaj generalnog graditeljskog inspektora za obnovu prijestolnice. Speeru su u to doba bile samo 32 godine, ali je Hitleru zapeo za oko dok je radio na projektima stranačkih zgrada početkom tridesetih godina. Hitler je obnovi Berlina posvetio posebnu pažnju. Sve do kraja rata, kada su maketu Narodnog doma prenijeli u Führersbunker, znao je satima pregledavati projekte, zamišljajući sebe kao "majstora-graditelja" njemačkog naroda koji gradi njemački "novi poredak" u pravom smislu te riječi.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.