Bijela kuća se nadala i jedva dočekala bilo kakav korak iranske vlade na koji bi mogla skočiti punom snagom. Nakon što je Islamska republika Iran 29. siječnja izvršila testiranje balističkog projektila, Amerikanci su službeno upozorili Teheran, pozvali na propitivanje dogovora s Iranom, te uveli sankcije za dvadesetak iranskih kompanija, institucija i građana. Vijeće sigurnosti UN-a se susrelo 31. siječnja na zahtjev Sjedinjenih Američkih Država kako bi raspravilo o ovom testu. Nakon susreta, američka veleposlanica pri UN-u Nikki Haley je izjavila da bi Vijeće trebalo poduzeti mjere nakon ovog "alarmantnog" testa. Idućeg dana je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Flynn u Bijeloj kući ustvrdio da je ovaj test načinjen za inat Rezoluciji 2231 Vijeća sigurnosti kojim UN podupire Sveobuhvatan akcijski plan odnosno nuklearni dogovor koji je Iran potpisao sa šest svjetskih sila. Umjesto da bude zahvalan, Iran se osjeća osnaženo, rekao je Flynn te službeno upozorio Iran. Predsjednik Donald Trump je 2. veljače svojom Twitter diplomacijom također u svom stilu komentirao događaj: "Iran je službeno upozoren zbog ispaljivanja balističkog projektila. Trebaju biti zahvalni za grozan dogovor koji im je Amerika dala".
Ovi koraci su pomno smišljeni i očito je postojalo iščekivanje bilo kakvog vojnog koraka Irana kako bi se ovakva medijska i diplomatska hajka dignula protiv Irana. Naime, nuklearni dogovor se uopće ne dotiče iranskog programa balističkih projektila, te Rezolucija 2231 govori: "Iran se poziva da ne poduzima bilo kakvu aktivnost vezanu za balističke projektile sposobne za nošenje nuklearnih bojnih glava, uključujući lansiranje takve projektilne tehnologije". Jezik Rezolucije ne pretpostavlja izričitu zabranu, a Teheran uporno ponavlja da nema nikakav plan stvaranja projektila koji bi mogli nositi atomsko oružje. Ministar obrane general Hosein Dehgan je prvog dana veljače potvrdio da su testovi u skladu s iranskim planovima, te da neće dozvoliti niti jednoj stranoj sili ulaženje u unutarnja pitanja zemlje.
Izjave američkih dužnosnika nisu ostale usamljene, jer su Iranci ubrzo odgovorili. U odgovoru Flynnu javio se glavni vanjskopolitički savjetnik iranskog Vrhovnog vođe Ali Akbar Velajati, koji je ujedno čelnik Centra za strateška istraživanja Vijeća svrsishodnosti, te potvrdio da su projektili testirani za obrambene razloge i da će Iran i dalje snažno nastaviti s aktivnostima jačanja svoje obrane. U odnosu na Flynna, Velajati ga je opisao kao neiskusnog čovjeka koji govori nelogično, te da Iran ne treba paziti na ta upozorenja pošto SAD ionako nisu učinile ništa pozitivno za Iran. Podsjetio je da Obamina vlada nije poštivala svoje obveze, te da su SAD zapravo dužne Iranu. Nove prijetnje su protivne nuklearnom dogovoru, zaključio je Velajati podsjetivši još jednom na nezavisan put Irana u bližoj prošlosti.
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Bahram Gasemi je kritizirao SAD za provokativne tvrdnje ukazavši da se ove prijetnje upućuju u vrijeme kada se Islamska republika Iran bori protiv terorističkih skupina na Bliskom istoku. Spomenuvši izvršnu zapovijed Trumpa od 27. siječnja o zabrani ulaska građana iz sedam većinskih muslimanskih zemalja u SAD, uključujući Iran, Gasemi je rekao da je žalosno kako, umjesto da zahvali iranskoj naciji na trajnoj borbi protiv terorizma, američka vlada praktično pomaže terorističkim skupinama ponavljajući besmislene tvrdnje i prihvaćajući nemudre politike. Gasemi je upitao američke vlasti kako se uhićenje i stavljanje lisica na petogodišnje dijete smatra borbom protiv terorizma. Radi se o sinu iranske žene koja je američki građanin. Bijela kuća je potvrdila da je sin uhićen i da su mu stavljene lisice na ruke, te je bez majke satima bio zatočen na međunarodnoj zračnoj luci Dulles u Washingtonu na temelju sumnje da bi mogao biti sigurnosna prijetnja.
Očito je histerija, industrija straha i plansko podizanje napetosti dovela do posvemašnjeg apsurda i umjetne nesigurnosti u cijelome svijetu. To je uvod u rastući američki imperijalno-autoritarni pogled na svijet u kojemu se sve stečene slobode ruše kao kule od karata. Djelomično koristeći trenutak u kojemu može blistati, Europa je danas jamac takvih stečenih sloboda, čemu svjedoči i dolazak francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Marca Ayraulta u Teheran 30. siječnja. Skupina od 60 političara i gospodarstvenika posjetila je Iran, a Ayrault se susreo s predsjednikom Hasanom Rohanijem, predsjednikom parlamenta Alijem Laridžanijem, tajnikom Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Alijem Šamhanijem, te ministrom vanjskih poslova Mohamadom Džavadom Zarifom. U zajedničkoj izjavi za tisak dva šefa diplomacije naglasili su važnost nuklearnog dogovora, pri čemu je Ayrault rekao da je Trump dao neke izjave tijekom svoje predsjedničke kampanje i nakon toga te da 'moramo paziti na njih i pribojavati ih se'. Francuski ministar vanjskih poslova je potom rekao da Pariz čeka što će se dogoditi, ali da svi moraju biti vrlo pažljivi i oprezni. Što se tiče zabrane ulaska građana iz sedam zemalja, Ayrault je rekao da se radi o vrlo zabrinjavajućem potezu te da čista logika govori Trumpu da povuče tu naredbu.
Francuzi vide veliku priliku gospodarske suradnje s Iranom, te su posebice naglasili zainteresiranost suradnje u bankarskom sektoru. Par dana nakon toga ponovno je proradila propaganda straha vezana uz napad u Louvreu, za koji se još ne zna da li je organizirani teroristički čin ili nije. Indikativan je hodogram svih napada u Europi, a ovaj je posebno čudan. Kako god bilo, ako govorimo o terorističkim napadima islamističkog predznaka, onda govorimo o Daešu, al-Kaidi, al-Šababu, Džabhat Fatah al-Šamu, Boko Haramu i nizu drugih terorističkih skupina koje su sunitsko-selefijske u svom usmjerenju, te trag novca završava kod bogatih saudijskih krugova. Ipak, Saudijska Arabija je i dalje mezimac Zapada, što nije toliko ni čudno. Zemlja koja ima najniže standarde ljudskih prava i totalitarnu monarhiju na vlasti, osim što je izbor energenata, ujedno je i vječiti izvor ekstremista koji se mogu koristiti na globalnoj razini za razvoj industrije straha i industrije oružja. Iran je u tome velik gubitnik jer nastupa s logikom i civilizacijskim manirama. Zaoštravanje situacije samo par mjeseci prije predsjedničkih izbora u Iranu može povećati mogućnosti konzervativaca, što bi opet dovelo iransko-američke odnose na razinu kakva je bila između Ahmadinežada i Busha. A Trump možda upravo cilja na to. Uz političke, dolazi i do gospodarskih promjena.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
