Uskoro će proći godinu dana od povijesnog dogovora Irana i zapadnih sila, te pola godine od implementacije tog dogovora. Stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a Kina, Francuska, Rusija, Sjedinjene Američke države i Velika Britanija, zajedno s Njemačkom (P5+1) postigli su dogovor 14. srpnja 2015. kojim se ograničava nuklearna aktivnost Islamske republike Iran. Nuklearni dogovor (u Iranu poznat kao Bardžam) temelji se na načelu primanja i davanja. Iran je prihvatio međunarodnu inspekciju i nadzor, te ograničio obogaćivanje urana i kapacitete teške vode, dok je P5+1 skupina priznala iransko pravo na obogaćivanje urana te odlučilo skinuti sav režim sankcija povezan s nuklearnim pitanjem.
Implementacija Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana uslijedila je 16. siječnja, kada je Iran odmah potvrdio svoju predanost dogovoru, smanjio količinu obogaćenog urana za 98 posto, te broj centrifuga za obogaćivanje urana na šest tisuća, modificirao reaktor teške vode i implementirao mjere strogog nadzora, što je sve dodatno potvrdila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). I dok su Rusija i Kina prigrlili suradnju s Iranom, a Italija i Francuska krenule u razradu gospodarskih veza, druge zapadne zemlje nisu toliko sigurne da će ispoštovati svoj dogovor.
Mnogobrojni poduzetnici došli su ove godine u Iran, potaknuti idejom započinjanja ugovora vrijednih više milijardi dolara nakon što su skinute međunarodne sankcije. Gospodarski rast koji bi utjecao na živote Iranaca treba tek pričekati, ali pitanje je da li će uopće doći. Američke financijske i bankarske sankcije spriječile su Iran da oslobodi svoja zamrznuta sredstava u inozemstvu, stečena prodajom nafte. Većina tog novca je denominirano u američkim dolarima, te je potrebna odluka američkih monetarnih vlasti da strane banke počnu isplaćivati taj novac. Američka uprava je zabranila trgovinu dolarom s iranskim tvrtkama. Prema riječima američkog ministra vanjskih poslova Johna Kerryja, ta će se situacija promijeniti, iako je do sada Iran uspio dobiti tek tri milijarde dolara od zamrznute mase koja se procjenjuje između 55 i 100 milijardi dolara.
Potom je američki Vrhovni sud dosudio da se gotovo dvije milijarde dolara zamrznutih iranskih sredstava treba predati u ruke obitelji američkih žrtava iz bombaškog napada u Bejrutu 1983. SAD krive Iran za napad Islamskog džihada (iza kojega je stajao libanonski Hezbolah) na američke i francuske vojarne u Libanonu, smatrajući kako je Teheran izvježbao i naredio Hezbolahu da izvede taj napad. Ovakvo flagrantno kršenje međunarodnog prava iranski predsjednik Hasan Rohani je nazvao nastavkom neprijateljstva protiv Irana i flagrantnom pljačkom te pravnom sramotom.
Dodatna je provokacija bila promjena viznog režima. Prema novim pravilima građani Irana, Iraka, Sudana, S...
Implementacija Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana uslijedila je 16. siječnja, kada je Iran odmah potvrdio svoju predanost dogovoru, smanjio količinu obogaćenog urana za 98 posto, te broj centrifuga za obogaćivanje urana na šest tisuća, modificirao reaktor teške vode i implementirao mjere strogog nadzora, što je sve dodatno potvrdila Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA). I dok su Rusija i Kina prigrlili suradnju s Iranom, a Italija i Francuska krenule u razradu gospodarskih veza, druge zapadne zemlje nisu toliko sigurne da će ispoštovati svoj dogovor.
Mnogobrojni poduzetnici došli su ove godine u Iran, potaknuti idejom započinjanja ugovora vrijednih više milijardi dolara nakon što su skinute međunarodne sankcije. Gospodarski rast koji bi utjecao na živote Iranaca treba tek pričekati, ali pitanje je da li će uopće doći. Američke financijske i bankarske sankcije spriječile su Iran da oslobodi svoja zamrznuta sredstava u inozemstvu, stečena prodajom nafte. Većina tog novca je denominirano u američkim dolarima, te je potrebna odluka američkih monetarnih vlasti da strane banke počnu isplaćivati taj novac. Američka uprava je zabranila trgovinu dolarom s iranskim tvrtkama. Prema riječima američkog ministra vanjskih poslova Johna Kerryja, ta će se situacija promijeniti, iako je do sada Iran uspio dobiti tek tri milijarde dolara od zamrznute mase koja se procjenjuje između 55 i 100 milijardi dolara.
Potom je američki Vrhovni sud dosudio da se gotovo dvije milijarde dolara zamrznutih iranskih sredstava treba predati u ruke obitelji američkih žrtava iz bombaškog napada u Bejrutu 1983. SAD krive Iran za napad Islamskog džihada (iza kojega je stajao libanonski Hezbolah) na američke i francuske vojarne u Libanonu, smatrajući kako je Teheran izvježbao i naredio Hezbolahu da izvede taj napad. Ovakvo flagrantno kršenje međunarodnog prava iranski predsjednik Hasan Rohani je nazvao nastavkom neprijateljstva protiv Irana i flagrantnom pljačkom te pravnom sramotom.
Dodatna je provokacija bila promjena viznog režima. Prema novim pravilima građani Irana, Iraka, Sudana, S...
