Odbor za pravosuđe američkog Doma zastupnika glasalo je 24. veljače o položaju Muslimanskog bratstva. Većinski Republikanski odbor glasao je u omjeru 17 za i 10 protiv u korist ideje da se Muslimansko bratstvo označi kao teroristička skupina. Idući je korak slanje ovakvog zahtjeva State Departmentu, s napomenom da Odbor očekuje da ministarstvo vanjskih poslova postupi prema donesenoj odluci, ili da obrazloži zašto odbija tako postupiti. Iako prijedlog u ovom obliku teško može postati zakon, ipak se očekuje da će dobiti veliku potporu ne samo republikanskih kandidata već i američkih saveznika poput egipatskog predsjednika Abdela Fataha al-Sisija, koji je poznat po beskompromisnom stavu protiv Muslimanskog bratstva.
Kritičari ovakvog pristupa smatraju da je to pokušaj ukidanja suradnje Washingtona s nenasilnim skupinama političkog islama, te da je iza njega jako lobiranje al-Sisija, a možda i Ujedinjenih arapskih emirata. Dodatnu pomoć dali su i predizborni skupovi republikanskih kandidata za predsjednika SAD-a. U prosincu je Donald Trump pozvao na rigorozniji stav prema muslimanima, a posebice protiv svih islamističkih skupina, nasilnih i nenasilnih, sve dok američka vlada ne shvati tko je potencijalni terorist. Republikanski kandidat iz Teksasa Ted Cruz je istovjetan prijedlog podnio Senatu.
Prije dvije godine je krajnje desna republikanska zastupnica iz Minnessote Michele Bachmann predložila sličan prijedlog zakona, ali tada nije imala ni potporu vlastite stranke. Sada se čini kako ovaj stav postaje snažna republikanska pozicija. Predsjednik Odbora za pravosuđe, republikanac iz Virginije Bob Goodlatte, izjavio je da Muslimansko bratstvo prihvaća terorizam te da predstavlja vrlo realnu prijetnju životima Amerikanaca i nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Izglasavanje ovakvog zakona, smatra Goodlatte, onemogućilo bi članovima Muslimanskog bratstva ulazak u SAD. Prijedlog zakona dao je republikanac iz Floride Mario Diaz-Balart, koji smatra da je dobro poznata povijest organizacije od svog nastanka u Egiptu 1928., te da je Obamina administracija stvorila previše ružičastu sliku o njoj.
U vrijeme prelaska iz 19. u 20. stoljeće islamski svijet je bio u procesu transformacije. Islamski modernisti pokušavali su koristiti europska iskustva i tehnologije, ne bi li stvorili napredak temeljen na racionalnom razumijevanju islama. Takav je napor doživio snažan protuodgovor u tradicionalnijim sastavnicama društva, a završio je stvaranjem Muslimanskog bratstva u Egiptu 1928. Pokret je osnovao Hasan al-Bana, konzervativan i religiozan Egipćanin koji je bio odan sufijskom redu hasafija, poznatima po striktnom sljedbeništvu islamskih učenja i djelovanja. Kada je al-Bana preselio u urbanu zonu Kaira, vidio je niz napada na islamske vrijednosti i norme, za što je krivio intelektualce i pokret društvenog oslobađanja. Osnivanje Muslimanskog bratstva bio je odgovor na te društvene fenomene, a pokret se ubrzo proširio deltom Nila.
Muslimansko bratstvo je počelo nadograđivati javne usluge, pa ponegdje i zamjenjivati ulogu državne skrbi. Članovi pokreta su pružali obrazovanje za djecu, jeftinu medicinsku skrb, financijsku pomoć i strukovna obrazovanja. Kao središta svog djelovanja koristili su džamije, čime su uspjeli svoju poruku približiti narodu. Uz to, al-Banna je bio vrlo karizmatična osoba. Ova socijalna dimenzija je bila iznimno važna, jer se religijski čelnici nisu upletali u svakodnevnu politiku i društvo. Kako su rasli, al-Bana je čak postao religijski savjetnik egipatskog kralja. Bratstvo je promicalo potrebu uvođenja islamskog zakona, stvaranja poveznice općenito s islamskim svijetom, a posebice s arapskim državama, podršku palestinskoj nezavisnosti, te zabranu kamatarenja i alkohola, proširenje bolnica i klinika, poboljšanje radnih uvjeta i minimalne plaće.
Skupina je uskoro počela graditi svoj politički profil i pretvorila se u jednu od najukorjenjenijih političkih skupina u Egiptu, ali i drugim zemljama. Al-Bana je ubijen 1949., a skupina je pala pod ideološki utjecaj Sajeda Kutba. On je bio poznat novelist, koji je proveo neko vrijeme u SAD-u, gdje je proučavao koncepte slobode, individualizma i materijalizma, kao osnovice američkog društva. Zaključio je da su te kategorije izvor društvenih problema, konzumerizma, seksualne diskriminacije i promiskuiteta, te da sve to vodi svijet u džahiliju (vrijeme barbarstva prije islama). Prema tom uvjerenju, džahilija je rezultat čovjekovog ignoriranja božanskih zapovjedi. Kutb je smatrao da samo islam može osigurati pravdu, jer su sami temelji islama jednakost, društvena kohezija i zajedništvo.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.