Hedonizam, ne onakav kakav mislite, i drugi sigurni putevi do sreće: Zbog filozofije koju je Epikur podučavao prije više od 2000 godina i danas ga se boje sve elite - crkvene, državne i ekonomske

Ljepota filozofije je u njenoj nadogradnji. Učenici i sljedbenici velikih umova uvijek su imali tendenciju na stara znanja odgovoriti s još boljim i zanimljivijim idejama (ako bi im okolnosti to dozvoljavale). Kad slijedimo misli od Sokrata, preko Platona do Aristotela vidjeti ćemo kako su se originalne ideje usavršile. No, samo usavršavanje nije zabavno. Ponekad na scenu jednostavno mora stupiti buntovnik koji će reći - a sad, nešto sasvim drugačije!

Kad govorimo o filozofskom buntovništvu vrijeme je da upoznamo jednog od najvećih, "strašnog" Epikura! Slobodno ga možemo nazvati strašnim jer iako je živio nekoliko stoljeća prije Naše ere (od 341. do 270. godine) nema sumnje da ga se mnogi i danas boje, a naročito bi ga se trebale bojati vladajuće elite jer njegova filozofija, iako ne konfrontacijska, potkopava svu njihovu moć (dovoljno je reći da su njegove ideje, između ostalog, stoljećima kasnije inspirirale i Friedricha Nietzschea i Karla Marxa).

Svaka osoba koja pak želi spoznati sebe i kako pronaći sreću nipošto se ne bi trebala bojati ovog čovjeka koji je prije više od dvije tisuće godina jako precizno, možda i savršeno, napipao što to znači biti sretan i kako relativno lako možemo živjeti u sreći ako se odamo "hedonizmu".

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.