Ovih dana jedna od aktualnijih vijesti u Hrvatskoj bila je policijska intervencija protiv radnika Jadrankamena na Braču. Za vrijeme televizijske reportaže jedan od predstavnika radnika je ljutito poručio "to vam je ta 'socijal-demokracija'".
Da li je dotični svojim glasom olakšao istoj socijal-demokraciji da uz nužan demokratski legitimitet pokreče još nezapamćene anti-radničke mjere diljem Hrvatske, nije poznato. No, mjesta čuđenju tu nema, samo općoj naivnosti.
Moderna politika je neka vrsta marketinga, ljudi su dnevno izloženi stotinama šarenih reklama koje ciljaju sva njihova osjetila, no pritom zaboravljaju da iza kreacije istih stoji niz profesionalnih studija, psihološkog i socijalnog istraživanja, anketa itd.
Stoga bi bilo jako naivno vjerovati da se određene političke grupacije već nisu dosjetile što je ove sezone "in" na biralištima - posljednja moda je svakako glasno odbacivanje mjera štednje i ostalih elemenata koji guraju cijelu Europu u masovno siromaštvo.
Ipak, nekim čudom velike mase ljudi još uvijek vjeruju da je baš ta stranka, za koju su odlučili danas prošetati do izbornog mjesta, oličenje poštenja i dosljednosti za sve izrečeno. U Francuskoj mnogi naivno smatraju da će ih Francois Hollande spasiti od mjera štednje koje su im već na granicama zemlje. Tako su i Amerikanci bili svi puni osjećaja povijesne odgovornosti vjerujući kako će napokon zaustaviti ratove dovodeći Obamu u Bijelu kuću.
U pravilu novija politička zbivanja uče nas da se redovno događa upravo suprotno. Hollande neće odustati od mjera štednje, isto kao što Obama neće povući vojsku sa međunarodnih ratišta. Dok je domaća "socijal-demokracija" pravo oličenje anti-radničke revolucije.
No, dobro - američki ratovi su daleko od teritorija SAD-a, Francuska još nije doživjela sav udar mjera štednje, dok Hrvatska očito tek mora naučiti da formalna deklaracija ideologije pojedine stranke ne znači apsolutno ništa. No, Grčka bi, barem nominalno, morala biti iznimka od svih spomenutih primjera - ta zemlja je pogođena daleko snažnije no što je u ovom trenutku uopće moguće na temelju nekoliko reportaža zaključiti.
Nakon masovnih prosvjeda, sukoba, tragedija i svega drugog što je ovu zemlju pogodilo od izbijanja ekonomske krize, ne iznenađuje da prve ankete današnjih izbora pokazuju da bi koalicija tzv. "radikalne ljevice", SYRIZA, mogla biti druga stranka u zemlji. Koaliciju čine 10-ak raznih stranaka:
- "Aktivni građani" (demokratski socijalisti)
- Antikapitalistička politička grupacija (komunisti, trockisti)
- Demokratski socijalni pokret - DIKKI (ljevičarski nacionalizam)
- Eko-socijalisti Grčke
- Međunarodna radnička ljevica (revolucionarni socijalizam)
itd.
Vođa velike koalicije je Alexis Tsipras (na slici gore), SYRIZA se nominalno protivi mjerama štednje, ali u programu kojeg iznose pred birače nema ničeg znatno "radikalnog".
Tsipras je naveo kako će SYRIZA Europskoj Uniji "poslati poruku", također navodi: "Mi nismo protiv eura, ali smo protiv ovakve politike koja se vodi u ime eura", prenosi Guardian.
Drugim riječima, ovakav "radikalan" stav nije nešto zbog čega bi Trojka (MMF, ECB i Europska Komisija) gubila san. Izgleda kako SYRIZA nastoji kapitalizirati na valu nezadovoljstva građana.
Valja napomenuti kako je Grčka komunistička partija, KKE, odbila ući u ovu koaliciju. Šefica KKE, Aleka Papariga, navodi kako kooperacija sa SYRIZA-om ne bi dovela do nikakve koristi za sam narod. Papariga ističe kako će se nova politička struktura već dan nakon izbora početi rušiti kao kula od karata.
"Nema mira među radnicima dok isti moraju preživljavati na plaćama od 300 eura", navodi Papariga.
Ipak, ono što zaista zabrinjava je podatak prvih izlaznih anketa da će stranka desnog centra, Nova Demokracija - stranka koja je uz PASOK najodgovornija za predaju zemlje međunarodnim financijskim elitama - dobiti najviše glasova. Kako je moguće da Grci ponovno istima daju toliki demokratski legitimitet? Zar zaista vjeruju da bi ih ekonomski zaokret odveo u "masovno siromaštvo", čime se prijeti vođa stranke PASOK, Evangelos Venizelos?
Ako nakon svega što ih je zadesilo, većina grčkih birača i dalje odano podržava stranke kao što su PASOK i Nova Demokracija - bez obzira što će obe izgubiti broj glasova u komparaciji s prethodnim izborima - situacija je zaista zabrinjavajuća i pokreće brojna važna pitanja na koja će tek trebati dati odgovore.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
