Grčka je ponovo skliznula na rub financijskog ponora i prijeti joj skori bankrot ukoliko ne postigne hitan dogovor s međunarodnim kreditorima 'Trojke' ili ukoliko ne pronađe neki alternativni vid financiranja.
Grčke državne obveznice pale su prošlog tjedna na najnižu vrijednost od dolaska Syrize na vlast krajem siječnja, što dodatno otežava poziciju Atene uoči nastavka razgovora s kreditorima i zasjedanja ministara Eurogrupe 24. travnja, dok su se istodobno pronijele glasine da će Rusija avansno uplatiti Ateni pet milijardi eura na ime sporazuma o izgradnji plinovoda, te da će ugovor o tome biti potpisan 21. travnja.
Predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi pozvao je grčku vladu da ubrza rad na postizanju sporazuma s međunarodnim vjerovnicima i izbjegne dalje produbljivanje krize, te da odagna sumnje o napuštanju eura.
Draghi je upozorio grčkog premijera Alexisa Tsiprasa da mora obaviti 'znatno više posla' kako bi pokazala da može ispuniti uvjete za realiziranje 240 milijardi eura vrijednog programa 'spašavanja'.
'Hitno je. Svi želimo da Grčka uspije. Odgovor je u rukama grčke vlade', kazao je Draghi, no usprkos njegovim lijepim željama, ostaje vrlo upitno kako će Atena otplatiti ratu duga koja dospijeva 12. Svibnja.
Tako se Grčka ponovo suočila s teškom dilemom – da li će vjerovnicima platiti ratu dugova, čime bi gotovo sigurno građane ostavila bez plaća i mirovina ili će platiti njima i gotovo sigurno ostati bez daljnjeg međunarodnog financiranja.
Prema riječima zamjenika predsjednika vlade Yanisa Dragasakisa Grčka će rješenje tražiti unutar Eurozone, no nije spremna pogaziti svoje 'crvene linije', odnosno dodatno smanjiti mirovine i povećati porez na dodanu vrijednost, što od nje zahtijevaju vjerovnici.
U grčkoj vladi se zaklinju da su im građani preči od međunarodnih vjerovnika, odnosno da ih neće ostaviti bez plaća i mirovina.
U slučaju da Atena ne uspije postići dogovor s europskim partnerima i međunarodnim vjerovnicima, Dragakis nije isključio mogućnost da bude održan referendum o ostanku u Eurozoni po uvjetima koje propisuje Eurogrupa ili čak i održavanje prijevremenih izbora.
Njemački tjednik Der Spiegel javio je, pozivajući se na neimenovani izvor iz vladajuće Syrize, da će Grcima pomoć stići od Rusije, odnosno da će im Moskva uplatiti pet milijardi eura predujma za prolazak plinovoda preko grčkog teritorija, no prema riječima glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova, o tome nije bilo riječi prilikom nedavnog susreta Tsiprasa s Vladimirom Putinom.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
