Granica od 1000 kilometara postaje jako napeta: Snage se gomilaju - hoće li Moskva natjerati Bjelorusiju da se uključi u rat?

Prvo su bjeloruske vlasti poručile kako prebacuju velik broj vojnika na granicu s Ukrajinom. Zatim su iz Ukrajine (danima) tvrdili kako to uopće nije slučaj te da na granici ne vide "ništa neuobičajeno". No, krajem prošlog tjedna Kijev je potpuno promijenio narativ pozvavši sad Bjelorusiju da povuče svoje snage (očito priznavši da jesu tamo) kako bi se izbjegla eskalacija napetosti.

I bez da se se to kaže javno svima je potpuno jasno da je ukrajinska invazija na rusku regiju Kursk direktno povezana s ovim događajima.

Prošlo je već 20 dana otkako je ukrajinska vojska, 6. kolovoza, pokrenula najveći napad na teritorij Rusije od početka rata, odnosno od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Iako će neki reći kako je još uvijek prerano za takve procjene, nakon 20 dana poprilično je jasno da ruska vojska nije u stanju izbaciti neprijatelja sa svog teritorija ili da će to biti puno teže no što se inicijalno mislilo.

Bjelorusija je dakako najbliži ruski saveznik, neki će čak reći i ruski vazal. Bjelorusija ima niz obrambenih sporazuma s Moskvom, uključujući i one o uzajamnoj obrani. Po tom ključu Moskva bi čak mogla direktno tražiti od Minska da se uključe u rat. Naravno, to bi stvorilo niz dodatnih komplikacija koje Rusija u ovom trenutku možda još uvijek nastoji izbjeći. Kao prvo, morali bi priznati da jesu u ratu, ne samo u Ukrajini već i na teritoriju Ruske Federacije. Moskva to još uvijek nije spremna učiniti te cjelokupnu situaciju tretiraju kao "specijalnu vojnu operaciju". Jasno, ako jednog dana stvari nazovu pravim imenom onda će morati sukladno tome se i orijentirati, a to uključuje i masovnu mobilizaciju stanovništva za vojni sukob (što bi, između ostalog, dovelo do još jednog vala egzodusa mladih Rusa ili barem pokušaja egzodusa). Moskva još uvijek vjeruje da može držati u ravnoteži svoje ratne operacije i svoje državno funkcioniranje, kao dva paralelna svijeta koja nekim čudom egzistiraju u istoj stvarnosti.

Mnogi su već dugo vremena skeptični po pitanju takvog pristupa, ali Kremlj još uvijek drži i "jastrebove" pod kontrolom (naročito nakon smrti Jevgenija Prigožina!).

Što se tiče bjeloruske vojske na ukrajinskoj granici, očito je da je ona zaista tamo, jer dodatna potvrda je i sinoćnji komentar ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova koje je pozvalo Bjelorusiju da povuče svoje trupe i "zaustavi neprijateljske poteze".

U izjavi iz Kijeva citirani su obavještajni podaci koji optužuju Bjelorusiju za "koncentraciju značajnog broja vojnog osoblja, uključujući snage za specijalne operacije, oružje i vojnu opremu" u regiji Gomelj blizu sjeverne granice Ukrajine "pod krinkom vojnih vježbi".

"Upozoravamo bjeloruske dužnosnike da ne čine tragične pogreške za svoju zemlju pod pritiskom Moskve te pozivamo njene oružane snage da prestanu s neprijateljskim akcijama i da povuku snage dalje od državne granice Ukrajine na udaljenost veću od dometa paljbe bjeloruskih sustava", navodi se u izjavi ukrajinskog ministarstva.

Ukrajina je rekla da su se bjeloruske trupe, kao i plaćenici iz ruske skupine Wagner, postrojile u blizini granice. Dvije zemlje inače imaju popriličnu granicu, dugu 1084 km.

Bjelorusko-ukrajinska granica

"Upozoravamo da će u slučaju kršenja državne granice Ukrajine od strane Bjelorusije, naša država poduzeti sve potrebne mjere za ostvarivanje prava na samoobranu zajamčenu Poveljom UN-a", priopćilo je ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova. "Slijedom toga, sve koncentracije trupa, vojni objekti i opskrbni pravci u Bjelorusiji postat će legitimne mete za oružane snage Ukrajine", navodi se.

Također je istaknuto da se regija u kojoj su se okupile bjeloruske trupe nalazi blizu katastrofom pogođene nuklearne elektrane u Černobilu, te je rečeno da sve vojne vježbe koje se tamo izvode predstavljaju "prijetnju nacionalnoj sigurnosti Ukrajine".

No, pogledajmo kako situacija izgleda iz bjeloruske perspektive.

Bjeloruski vojni padobranac Prošlog je tjedna bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko objavio da je njegova zemlja prebacila oko trećinu svojih snaga na granicu s Ukrajinom. Lukašenko je pritom okrivio Ukrajinu za oštru eskalaciju napetosti.

Optužio je Ukrajinu za "agresivnu politiku" i slanje više od 120.000 vojnika na granicu s Bjelorusijom 18. kolovoza. Sljedeći dan Bjelorusija je objavila da je poslala zrakoplove, snage protuzračne obrane i oružje na granicu Ukrajine.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.