Gorski Karabah je pao, a i eksklava Nahičevan sad želi biti spojena: Velike ambicije Erdogana i Alijeva prolaze ravno kroz Armeniju koja ima pakt o uzajamnoj obrani s Rusijom

Predsjednik Azerbajdžana, Ilham Alijev, održao je u ponedjeljak sastanak sa svojim turskim kolegom Tayyipom Erdoganom koji je stigao na prostor azerske eksklave Nahičevan. Ta eksklava i njen položaj bit će bitni u širem kontekstu ove priče. Dvojica su se sastala dok traju veliki egzodus etničkih Armenaca s prostora Gorskog Karabaha kojeg su izgubili nakon tri desetljeća, odnosno od prvog rata koji se između Armenije i Azerbajdžana vodio oko ove regije 90-ih, nakon raspada SSSR-a.

Dolazak turskog predsjednika svakako je znakovit jer činjenica da je Azerbajdžan uspio zadnjih godina u nekoliko navrata deklasirati armenske snage može se pripisati prije svega Turskoj koja je intenzivno naoružavala Azerbajdžan i pripremala ga za ovakvu borbu protiv Armenaca, prvo na prostoru Gorskog Karabaha, ali možda ovo nije zadnji planirani prodor...

Erdoganov plan za sad je uspješan. Naoružali su Azerbajdžan, kojeg smatraju "bratskim narodom", naprednim turskim dronovima koji su se još 2020. pokazali kao nešto s čime se Armenija ne može nositi, a zbog političkih razloga Armenija nije mogla očekivati na sličnu razinu potpore od strane inače njoj privržene Rusije.

Pitanje se sad postavlja - gdje dalje? Je li zauzimanje Gorskog Karabaha i vraćanje istog u potpunosti u sastav Azerbajdžana kraj ove priče? Ili je ovo bio samo početni korak prema nečem većem što bi bilo od velike važnosti za azerskog saveznika, Tursku?

Vratimo se na azersku eksklavu Nahičevan.

Bitno je dobro promotriti ovaj zemljopisni kuriozitet. Naime, kako smo i rekli, radi se o eksklavi*, odnosno dijelu Azerbajdžana koji nije fizički povezan s Azerbajdžanom, ali je u ovom slučaju okružen s teritorijem nekoliko drugih zemalja (Turskom, Armenijom i Iranom).

* Eksklava ili enklava?
Enklava je teritorij koji je potpuno okružen teritorijem jedne druge države (recimo Vatikan ili San Marino). Eksklava je pak dio države koji je geografski odvojen od glavnog dijela teritorijem jedne ili više država.

Pogledajmo detaljno situaciju na nekoliko karata:

Onaj dio na koji treba obratiti posebnu pažnju je mali komad na samom sjeverozapadu Nahičevana. Iako je riječ o vrlo uskom grlu od svega 10-ak kilometara, tu graniče Turska i Nahičevan, odnosno Turska i Azerbajdžan.

I gledajući iz perspektive Turske, što "smeta"? Dio gdje se Armenija proteže južno do granice s Iranom, dakako! Kad bi se samo mogla povući fizička linija koja bi spajala Nahičevan i ostatak Azerbajdžana to bi značilo da bi Turska - preko prostora od "dvije nacije, jednog naroda" - dobila fizički pristup Kaspijskom jezeru.

Ne treba posebno ni objašnjavati koliko bi to za Tursku značilo u geopolitičkom smislu. To bi bila skoro pa direktna linija prema Aziji, prema velikim i gladnim tržištima Azije.

No, sve dok postoji granica između Armenije i Irana (koja također nije velika, oko 30-ak kilometara), bit će to koridor tehnički "u džepu" Rusije (o čemu smo već pisali ranije, vidi: Kako se na 35 kilometara Kavkaza kroji novi svijet: Zangezur koridor između Europe i Azije ili maksimalni kontakt Rusija-Iran).

Nahičevan je zapravo autonomna republika unutar Azerbajdžana u kojoj živi oko 450.000 ljudi. Govoreći o važnosti ovog prostora u smislu geopolitike i transporta danas, ovo je idealan trenutak da se ukratko osvrnemo i na povijest Nahičevana.

Republika, a posebno glavni grad Nahičevan, ima dugu povijest koja seže oko 1500. prije nove ere. Nahičevan je bio jedan od kantona povijesne armenske pokrajine Vaspurakan u Kraljevini Armeniji. Povijesno gledano, Perzijanci, Armenci, Mongoli i Turci natjecali su se za ovu regiju. Područje koje je sada Nahičevan postalo je dijelom safavidskog Irana u 16. stoljeću. Ondje je sredinom 18. stoljeća osnovan poluautonomni Nahičevan Kanat. Godine 1828. pak, nakon posljednjeg rusko-perzijskog rata, kanat prelazi iz iranskog u posjed carske Rusije.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.