Već nekoliko tjedana traju sukobi palestinskih prosvjednika i izraelske interventne policije na prostoru Jeruzalema, ali zadnjih nekoliko noći bilo je naročito žestoko. Ozlijeđeni se broje u stotinama i stječe se dojam da će situacija tek eskalirati. Danas su pak i rakete od strane Hamasa iz Pojasa Gaze ispaljene na Jeruzalem, ali i na druga mjesta u Izraelu (jedna osoba je ozlijeđena na jugu zemlje). Sve ovo također se događa u vrijeme sve veće političke krize u Izraelu gdje je u zadnje dvije godine održano čak 4 parlamentarnih izbora, ali funkcionalna vladajuća koalicija još uvijek nije stvorena (no izgleda da Benjamin Netanyahu ipak "ispada iz igre").
Što se točno događa u Jeruzalemu, zašto su sukobi eskalirali i što se može očekivati u narednim danima? To su pitanja na koja ćemo danas nastojati dati odgovore.
Jeruzalem je, dakako, grad za koji se bitke vode već stoljećima, a stara gradska jezgra je jedno od najsvetijih mjesta za sve tri velike monoteističke religije - židovstvo, kršćanstvo i islam. Malo je reći da je ovo "emotivni epicentar" Bliskog istoka.
Uzroci ove aktualne eskalacije su veći, ali krenimo s "okidačima". Prvo su izraelske snage krenule s blokiranjem palestinskih okupljanja povodom aktualnog mjeseca Ramazana (kada su napetosti ovdje i inače velike). Nakon tih restrikcija Izrael je pokrenuo deložaciju desetaka palestinskih obitelji s prostora Istočnog Jeruzalema. Taj čin je totalno eskalirao situaciju. Prosvjednici su izašli na ulice i uskoro izbijaju sukobi s policijom. U isto vrijeme židovska strana također dodaje benzin na vatru - radikalne desničarske nacionalističke skupine marširaju Jeruzalemom uzvikujući anti-arapske pokliče.
Naravno, u centru sukoba je sam Jeruzalem kojeg Izrael smatra svojim "jedinstvenim i vječnim glavnim gradom". Dakako, ovo je sve itekako otvoreno za interpretaciju jer sam koncept židovskog nacionalizma, a samim time i imanja glavnog grada, je relativno "nova" pojava (cionizam kao ideologija i nacionalistički pokret javlja se u Europi krajem 19. stoljeća). Izrael, koji je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, točnije 14. svibnja 1948. (obljetnica će biti ovaj petak), zauzeo je Istočni Jeruzalem, odnosno istočni dio grada, prostor gdje se nalaze i ključna svetišta (vidi kartu) nakon Sedmodnevnog rata 1967. godine. Tada su zauzeli i Pojas Gaze i Zapadnu Obalu.
Iako će uvijek biti onih koji neće prihvaćati ni događaj iz 1948. (osnutak Izraela), većina Palestinaca zapravo žele povratak na stanje kakvo je bilo prije, po njih devastirajućeg, rata 1967. godine. Prostor Zapadne Obale i dalje se nalazi pod izraelskom okupacijom. Pojas Gaze više nije pod okupacijom, ali je zato pod gotovo totalnom izraelskom blokadom.
Palestinci se nadaju da bi na prostoru Zapadne Obale i Pojasa Gaze mogli ponovno usp...
Što se točno događa u Jeruzalemu, zašto su sukobi eskalirali i što se može očekivati u narednim danima? To su pitanja na koja ćemo danas nastojati dati odgovore.
Jeruzalem je, dakako, grad za koji se bitke vode već stoljećima, a stara gradska jezgra je jedno od najsvetijih mjesta za sve tri velike monoteističke religije - židovstvo, kršćanstvo i islam. Malo je reći da je ovo "emotivni epicentar" Bliskog istoka.
Uzroci ove aktualne eskalacije su veći, ali krenimo s "okidačima". Prvo su izraelske snage krenule s blokiranjem palestinskih okupljanja povodom aktualnog mjeseca Ramazana (kada su napetosti ovdje i inače velike). Nakon tih restrikcija Izrael je pokrenuo deložaciju desetaka palestinskih obitelji s prostora Istočnog Jeruzalema. Taj čin je totalno eskalirao situaciju. Prosvjednici su izašli na ulice i uskoro izbijaju sukobi s policijom. U isto vrijeme židovska strana također dodaje benzin na vatru - radikalne desničarske nacionalističke skupine marširaju Jeruzalemom uzvikujući anti-arapske pokliče.
Naravno, u centru sukoba je sam Jeruzalem kojeg Izrael smatra svojim "jedinstvenim i vječnim glavnim gradom". Dakako, ovo je sve itekako otvoreno za interpretaciju jer sam koncept židovskog nacionalizma, a samim time i imanja glavnog grada, je relativno "nova" pojava (cionizam kao ideologija i nacionalistički pokret javlja se u Europi krajem 19. stoljeća). Izrael, koji je uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, točnije 14. svibnja 1948. (obljetnica će biti ovaj petak), zauzeo je Istočni Jeruzalem, odnosno istočni dio grada, prostor gdje se nalaze i ključna svetišta (vidi kartu) nakon Sedmodnevnog rata 1967. godine. Tada su zauzeli i Pojas Gaze i Zapadnu Obalu.
Iako će uvijek biti onih koji neće prihvaćati ni događaj iz 1948. (osnutak Izraela), većina Palestinaca zapravo žele povratak na stanje kakvo je bilo prije, po njih devastirajućeg, rata 1967. godine. Prostor Zapadne Obale i dalje se nalazi pod izraelskom okupacijom. Pojas Gaze više nije pod okupacijom, ali je zato pod gotovo totalnom izraelskom blokadom.
Palestinci se nadaju da bi na prostoru Zapadne Obale i Pojasa Gaze mogli ponovno usp...
