Uvod
Pojam Srednja Europa već stoljećima opsjeda različite ljude, od književnika i političara do državnika i vojskovođa. Prvo pitanje koje si trebamo postaviti: kako, geografski, kulturno i civilizacijski, odrediti što potpada pod pojam Srednja Europa? Srednja Europa se često označava kao prostor koji dijeli 'Zapad i Istok', prostor koji je kroz povijest bio izvorište raznih turbulencija, prostor koji je bio dijelom Habsburške Monarhije, jednog od posljednjih carstava koje je otišlo u ropotarnicu povijesti u 20.stoljeću. Nakon Habsburgovaca i dva svjetska rata, ovaj prostor će od 1945. godine potpasti pod sferu utjecaja SSSR-a i komunizma, gdje će se zemlje, koje kulturno pripadaju Zapadu, naći s krive strane 'željezne zavjese', a mnogobrojni intelektualci će pomoću književnosti, kazališta, filma i drugih umjetnosti pokušavati očuvati identitet svojih naroda. Danas je prostor srednje Europe prostor više manjih i neovisnih država, od kojih je većina u Europskoj Uniji i NATO savezu. U ovome članku ćemo probati dati odgovor na pitanje što se podrazumijeva pod pojmom Srednje Europe ( kako geografski tako i kulturno), koje su ideje i viđenja utjecala na razvoj ovoga prostora te posljedično tome i neovisnih država te koju ulogu je odigrala književnost u formiranju identiteta Srednje Europe kroz povijest.
Pojam Srednje Europe
Srednja Europa, kao i sama Europa, nije jasno geografski određen pojam. Edgar Morin je za Europu rekao da je 'postala zemljopisnim pojmom samo zato što je postala historijskim pojmom'. U antičko doba Grci su Europom nazivali nepoznati kontinentalni sjever naseljen barbarskim plemenima (ostaje nejasno zašto su ga imenovali po kćeri feničkog kralja, koju je oteo moćni Zeus i odveo na Kretu) . Grci su se radije okrenuli Sredozemlju nego kontinentalnom zaleđu te time učinili Sredozemlje (Mediteran) središtem ondašnjeg svijeta. Kontinentalno zaleđe ili Srednja Europa stupa na scenu snažnim snagama i energijama koje su srušile Rimsko carstvo. Upravo ovdje počinje priča o Europi i europskom identitetu utemeljenom na grčkoj filozofiji, rimskom kršćanstvu, znanstveno-tehničkom razvoju i ljudskim pravima- dakle, Europa postaje geografskim pojmom tek svojim ulaskom u historiju . Slična situacija je i sa Srednjom Europom. Ona se javlja preko političkog posredovanja, preko ideja Srednje Europe- 'Mitteleurope'.
Valja naglasiti da Srednja Europa označava fluidni geopolitički prostor koji je kroz različita povijesna razdoblja značio i različito područje; primjerice njemački esejist Michael Rutschky zapisuje da 'u mojoj maloj biblioteci Srednja Europa mogu naći argumente za to da se iz njih treba isključiti Novi Brandenburg, Ukrajina i Makedonija, ali također mogu naći argumente da se Novi Brandenburg kao i Skopje uključe. Dakle tekuće i neodređeno spada po definiciji u utopiju.(…)'. Mađarski historičar Peter Hanak je rekao da se 'Srednja Europa može naznačiti historijski samo u odnosu Istoka i Zapada i to u međusobnoj relaciji '. Zanimljiv prijedlog definicije pojma Srednje Europe daje Krzysztof Pomian, koji Srednjom Europom naziva 'onaj dio europskog kontinenta koji je nastanjen narodima, većinom katoličkim ili protestantskim, ali je bio povezan desetljećima- čak stoljećima, ili teritorijalnim susjedstvom, ili suživotom u krugu istog političkog entiteta, ili vladanjem ili pokornošću barem s jednim većinskim pravoslavnim narodom' . Tako definiranoj Srednjoj Europi, ističe Pomian, danas pripadaju Finci, Estonci, Letonci, Litavci, Poljaci, Česi, Slovaci, Austrijanci, Mađari, Slovenci, Hrvati te jednim dijelom Nijemci. No u tom mnoštvu naroda postaje očiglednim da naziv Srednja Europa označava dio kontinenta koji se po svojim geografskim karakteristikama razlikuje kako od Zapadne tako i od Istočne Europe, te se njezin položaj smješta 'negdje između', u (ne)određenosti prostora koji uključuje mnoštvo različitih naroda i manjinskog kolorita.
Potražimo li određenje pojma 'Srednja Europa' po enciklopedijskim i leksikografskim priručnicima različitih zemalja nećemo pronaći točno određen pojam; primjerice, u britanskim, ruskim, francuskim, pa i u enciklopedijama bivše Jugoslavije, nema odrednice Srednja Europa. Pojmom Srednje Europe većinom su se do sada bavili njemački leksikografi- pojam Srednja Europa opće je prihvaćen u njemačkom rječniku 1914.godine oko rasprave u knjizi F. Naumanna 'Mitteleuropa' i ciljevima rata . Pojam srednje Europe bio je u to vrijeme prožet velikonjemačkom ideologijom koja je dovela do Anchlussa, te o teorijama o njemačkom životnom prostoru ( Lebensraum) na istoku i prirodnoj ekspanziji prema Rusiji. Veliki Harderov leksikon iz 1934.godine ima veliku odrednicu o Srednjoj Europi, koju politički određuje kao područje utjecaja Trećeg Reicha, koje seže od Baltika pa sve do Crnog i Jadranskog mora; isti leksikon navodi pojam Srednje Europe sveden na koncepcije stvaranja njemačko- austrijskog savezništva u drugoj polovici 19.stoljeća . Može se zaključiti, unatoč različitim definicijama i zemljopisnim odrednicama, da svi pojam prostora Srednje Europe prikazuju kao različite koncepcije političke organizacije srednjoeuropskog prostora. Kundera u svojem eseju 'Tragedija Srednje Europe' definira Srednju Europu kao 'nejasnu zonu malih naroda između Rusije i Njemačke. Zemljopisno u ovaj prostor možemo ubrajati različite države, no sve definicije nastoje ovaj prostor razgraničiti i od Istoka i od Zapada kao osobit povijesno-kulturni prostor germanskog sjevera, zapada i juga i slavenskog istoka i jugoistoka . Mora se također naglasiti da unutar ideja političke federalizacije ili konfederalizacije srednjoeuropskog prostora, postoje dvije osnovne smjernice- njemačko i slavensko gledište- o kojima ovisi i zemljopisno određenje ovoga prostora.
Germanske i slavenske ideje Srednje Europe
Germanske ideje ovaj prostor Europe doživljavaju kao federaciju ili konfederaciju zemalja pod njemačkim ili pak pod utjecajem Habsburške monarhije. Osnovni cilj i zadaća ovih koncepcija je bio političkom organizacijom spriječiti prodor ideja Francuske revolucije koje su ugrožavale stari poredak i monarhije u Europi, te velikoruskog carizma, za koji se smatralo da je prerušen u ideju panslavizma.
Za razliku od germanskog viđenja političkog uređenja ovoga prostora, slavensko viđenje je bila ideja Srednje Europe kao političke zajednice samostalnih država malih naroda, koji bi stupili u federativni ili konfederativni savez da bi se zaštitili od njemačke politike Drang nach Osten ili agresivne politike tadašnje Rusije. Valja napomenuti da je i u ovoj koncepciji, bilo kao obrambeni refleks ili nešto treće, prisutan plan slavenske dominacije Srednje Europe. Istraživanje povijesti ideja Srednje Europe vodi do najvećih momenata europske povijesti: do Francuske revolucije 1789., do revolucija 1848. ('proljeća naroda'), do prusko-austrijskog rata 1866., do proglašenja Drugog Carstva 1871., do Prvog svjetskog rata i mirovnih sporazuma između 1914.-1919., do Drugog svjetskog rata te do pada Berlinskog zida i raspada Sovjetskog Saveza 1989. godine.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
