Prije 100 godina završio je Prvi svjetski rat, prije 100 godina raspala se Austro-Ugarska i prije 100 godina nastala je Jugoslavija - prvo kao kraljevina, zatim, nakon Drugog svjetskog rata i kao socijalistička federacija. Prve vijesti jutros pak, 1. prosinca 2018. godine, objavljuju nam kako je preminuo bivši američki predsjednik George H. W. Bush, a za vrijeme njegovog mandata - od 1989. do 1993. - preminula je i Jugoslavija. Puno datuma se poklapa i ovo je idealan trenutak da se, još jednom, osvrnemo na temu koja je na ovim prostorima ostala kao vječno aktualna.
Ironično, ali danas, imajući na raspolaganju ogromne količine informacija, puno više možemo saznati o ratu u Siriji, koji još uvijek traje, nego o raspadu Jugoslavije. Više je razloga, jedan od većih je i sama narav njenog raspada - odnosno uoči i nakon raspada "službena priča" odmah se počinje krojiti simultano iz više pravaca. Novinari i povjesničari, svjedoci tog vremena, u svim bivšim republikama žustro se predaju borbi po pitanju čija će verzija stvarnosti postati dominantna. U konačnici imamo ogroman materijal, ali često trećerazredne kvalitete, najčešće pun ideološkog i/ili nacionalnog naboja.
O stvarnim, "iz treće strane" objektivnim razlozima raspada Jugoslavije bilo je nemoguće govoriti tada, danas je moguće, ali i dalje krajnje nepopularno. Nitko ne voli da se diraju njegovi mitovi, mnogi ne žele promjenu paradigme, što u konačnici zasigurno poprilično pridonosi i osjetljivoj stagnaciji (s povremenim degradacijama) cijelog ovog prostora.
Kompleksnu geopolitičku stvarnost, čini se, puno se lakše probavlja kada je ona na određenoj distanci. "Domaći primjeri" su teži (jer u suštini nisu ništa značajnije jednostavniji ili kompliciraniji) zbog samo jednog razloga - emocija. Pošto su pak emocije duboko ugrađene u samu ljudsku narav, stvarna priča o Jugoslaviji na ovim prostorima nikada neće niti postojati, samo tek možda poneki fragment.
Tako je i s današnjim slučajem, fokusirat ćemo se samo na jedan fragment, ali poprilično bitan. Ulogu američke administracije u trenutku raspada Jugoslavije početkom 90-ih.
18. listopad je, godina 1990. - na stol američkog predsjednika Busha stiže izvještaj Agencije za nacionalnu obavještajnu procjenu (NIE) u kojem stoji: "Jugoslavija će prestati postojati kao federalna država u roku od godine dana, i vjerojatno će se raspasti na dvije zemlje. Ekonomske reforme neće zaustaviti slom. Potpuno inter-republički rat vjerojatno neće izbiti, ali ozbiljan unutardruštveni sukob će popratiti raspad i nastavit će se i nakon raspada. Nasilje bit će veliko i nekontrolirano. Malo toga SAD i europski saveznici mogu napraviti da bi se očuvala ujedinjena Jugoslavija".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.