Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Tema

Geopolitičke posljedice koje će obilježiti 21. stoljeće: Zemlje poput Irana i Sjeverne Koreje godinama su se same odupirale američkoj prijetnji, čekajući da Rusija postane dio njihovog kluba, sad je imaju, a ovim tempom uskoro će dobiti i Kinu

PIŠE: Objavljeno: 20
FOTO: kremlin.ru

Rusija je primila balističke rakete iz Irana i vjerojatno će ih koristiti u Ukrajini u roku od nekoliko tjedana - izjavio je američki državni tajnik Antony Blinken u utorak, upozoravajući da suradnja između Moskve i Teherana ugrožava sigurnost šire Europe.

Izjava je svakako zanimljiva imajući u vidu da dolazi od strane američkog dužnosnika, a SAD je Ukrajini do sad isporučio na stotine milijardi USD vojne potpore. No, očito američka vlast smatra da bi u ovom ratu Rusija morala ratovati sama, bez ičije pomoći, dok bi Ukrajinu trebao podupirati cijeli "demokratski svijet".

Naravno, stvarnost po pitanju rata u Ukrajini poprilično je drugačija od jednostranog narativa kojeg zapadni saveznici Kijeva žele prikazati kao jedini. "Svijet" nije niti će biti okupljen oko Ukrajine, takvo što nije postojalo ni na početku rata, a ne postoji ni sad. Zapravo većina zemalja svijeta zauzelo je neutralan stav prema ovom ratu, ne podržavajući ni Rusiju ni Ukrajinu.

Takav stav se pak na Zapadu često interpretira kao "pro-ruski" pa tako redom vlasti zemalja poput Slovačke, Mađarske, Gruzije, Azerbajdžana i drugih se naziva "pro-ruskim" iako, kad se pogledaju njihove izjave, to je u suštini ili neutralan ili anti-ratni stav.

Dakako, Iran je druga priča. Iran, moglo bi se reći, čekao je godinama da Rusija postane dio njihovog "kluba", a ne oni ruskog. Jer Iran je sve ovo vrijeme, zapravo još od Islamske revolucije 1979., skoro u ratu sa SAD-om. Taj sukob nikad nije eskalirao u pravi rat, ali napetosti nikad nisu nestale, čak ni u vrijeme Obamine administracije kad se teškom mukom sklopio nuklearni sporazum s Iranom (da bi ga Trump razbio nedugo nakon dolaska na vlast).

Iran SAD smatra svojim glavnim neprijateljem, uz Izrael dakako. Zapravo SAD i Izrael tretiraju kao neprijateljsku simbiozu koja se međusobno podupire i omogućava. U tom smislu Iran zasigurno polazi od pretpostavke da "neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj", a u slučaju Rusije to je sad postalo kristalno jasno.

Otpor prema Washingtonu može biti itekako snažno geopolitičko "vezivno tkivo" koje je u stanju nadići i brojne ideološke nekompatibilnosti. Tako primjerice imamo vrlo dobre odnose između komunističke Kube (ili pak socijalističke Venezuele) i teokratskog Irana. U svijetu gdje ove dvije zemlje ne dijele zajedničkog neprijatelja svakako bi postojale međusobne kritike, barem na onoj ideološkoj osnovi, ali prijetnja koju kontinuirano predstavlja američki intervencionizam sve to ostavlja po strani.

U slučaju Rusije i Irana odnosi se godinama unapređuju, a zbog rata u Ukrajini sad se odjednom preskače dosta stepenica odjednom i dvije zemlje naglo jačaju suradnju na svim područjima, svakako i vojnom.

U ovom slučaju obje zemlje imaju veliku korist jedna od druge. Za Iran ovo je odličan ishod jer upisujući Rusiju u svoj klub "Otpora" (barem prema Americi) i same izlaze iz geopolitičke izolacije u kojoj su bili godinama. Zapravo Iran je uspijevao sam odagnati itekako velike prijetnje cijelog niza američkih administracija. Sada se po njih stvari napokon mijenjaju i znaju da mogu računati na Rusiju u slučaju veće eskalacije.

S druge strane Iran je svjestan da ovo rastuće partnerstvo ima svoja ograničenja. Iran i Rusija u Siriji su bili i još uvijek jesu saveznici - zajedno su eliminirali prijetnju militanata koja je organizirana udruženom "nesvetom" koalicijom Zapada i moćnih sunitskih monarhija (plus Turska). No, to ne znači da je suradnja u Siriji uvijek bila glatka. I Teheren i Moskva svjesni su da se Sirija dijeli na interesne zone, a kruna interesa je sam Damask gdje je predsjednik Bashar al-Assad preživio i opstao, no jasno mu je da mora pametno balansirati između saveznika koji očekuju zahvalnost i realizaciju vlastitih interesa.

Oko Sirije bi se Rusija i Iran još lako dogovorili, no Izrael je sasvim druga priča. Oporavak odnosa između Irana i Izraela je, u kontekstu aktualnih vlasti, jednostavno nemoguć, a teško je zamisliti i bilo koju buduću administraciju koja bi bila u stanju promijeniti ovaj antagonistički status quo. Zapravo lakše je zamisliti da arapski svijet - kojim mahom dominiraju oportunističke vlasti koje previše surađuju sa Zapadom da bi mogle iskreno brinuti o recimo patnji palestinskog naroda - doživi neku veću promjenu (tražeći vlasti koja neće tolerirati izraelske zločine).

Iran bi svakako volio da Rusija na izraelsku ulogu na Bliskom istoku gleda kao i on, ali to se neće dogoditi. Odnosi između Rusije i Izraela poprilično su dobri, mada Rusija nastoji zadržati neutralnost te održava dobre odnose s palestinskim vlastima, ali i s Hamasom.

Činjenica jest da postoje određena, recimo to tako, "razumijevanja" između Kremlja i postojeće vladajuće garniture u Izraelu. Rusija sluti da postoji šansa (koliko god mala bila) da će jednog dana puknuti odnos između Izraela i Amerike, a onda bi se i cijela karta utjecaja na Bliskom istoku sastavljala iz početka. To nipošto nije izgledan scenarij jer savezništvo Izraela i Amerike je intenzivno i bez konkurencije. Ipak, činjenica jest da Izrael klizi u autoritarnu desničarsku policijsku državu, a to je stanje za koje će puno više razumijevanja imati Kremlj nego Bijela kuća. Naravno, bitno je i tko je u Bijeloj kući - ako u studenom pobjedi Donald Trump, odlično će se slagati. Kamala Harris? I ne baš, iako se ona jako trudi podupirati izraelski brutalan rat u Gazi. Činjenica ipak jest da bi američki demokrati voljeli mijenjati vlast u Izrael, što dovodi do sve izraženijih trzavica.

Vratimo se na Iran i Rusiju. Iranu je jasno da od Rusije ne mogu očekivati da dijele njihove anti-izraelske stavove, ali to nisu nikad ni očekivali. Ovo pak snažnije savezništvo kontra SAD-a Iranu će dobro doći, kao i očita razmjena vojne tehnologije koja se već događa.

Blinken je rekao kako je Washington privatno upozorio Iran da bi davanje balističkih raketa Rusiji predstavljalo "dramatičnu eskalaciju" te da će nove sankcije biti uvedene već danas.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.