Financijski kapitalizam na svom vrhuncu: BlackRock i neumoljivo preuzimanje svijeta - priča o mega-korporaciji i njenom "čarobnom oružju" zbog kojeg i države jedna za drugom gube svoj ekonomski suverenitet

Sve je teže izbjeći ime BlackRock. Za neke je to samo još jedan financijski div s Wall Streeta, a za druge utjelovljenje korporativne pohlepe koja jednim potezom pera može utjecati na gospodarstva čitavih zemalja. Činjenica je da BlackRock upravlja golemim količinama novca – neki tvrde, više nego ijedna druga privatna institucija na svijetu. U doba kada se sumnja u toliko toga, od političke iskrenosti do ekoloških agendi, nije ni čudo da se BlackRock nerijetko prikazuje kao "skriveni moćnik" koji šapuće na uho globalnim liderima, manipulira tržištima i zarađuje bez moralnih kočnica.

Ako mislite da se radi o tipičnom korporativnom behemotu kojeg tek tu i tamo spomene pokoji ekonomski analitičar, varate se. BlackRock je prisutan u tolikim aspektima svakodnevice – od vašeg mirovinskog fonda do stambenog kredita – da ga je gotovo nemoguće zaobići. Baš zato ga mnogi nazivaju "nevidljivim vladarom" financijskog sustava. S druge strane, ima i onih koji tvrde da se radi o legitimnom poslovnom uspjehu te da su kritike tek refleks protivljenja globalizaciji i "velikim igračima".

No, zašto su napadi na ovu tvrtku mnogo žešći nego na druge korporacije koje plivaju istim vodama? Zašto baš BlackRock i što ga čini toliko moćnim – ili barem toliko kontroverznim? To su pitanja na koja ćemo ovdje pokušati dati jasne odgovore, bazirane na konkretnim primjerima i činjenicama o njihovom nastanku, poslovanju i utjecaju na političke i ekonomske odluke diljem planeta. Ništa nije crno-bijelo, no ako netko u današnjem financijskom svijetu zaslužuje sumnju i pomniju analizu, tada je to zasigurno BlackRock.

Kad govorimo o BlackRocku, ne mislimo na banku u klasičnom smislu – riječ je o tvrtki za upravljanje imovinom, i to jednoj od najvećih te vrste na svijetu. U najjednostavnijem obliku, to znači da ulažu novac svojih klijenata (mirovinski fondovi, osiguravajuća društva, korporacije ili imućni pojedinci) u dionice, obveznice i druge financijske instrumente. Zauzvrat, BlackRock ubire naknade za upravljanje tim ulaganjima. Iako ovakav model postoji već desetljećima, nijedna kompanija nije prikupila toliko kapitala na raspolaganje kao BlackRock – njihova ukupna imovina pod upravljanjem procjenjuje se na više od 8 bilijuna dolara.

Iako nisu jedini div na tom tržištu (uz njih su tu i moćni igrači poput Vanguarda i State Streeta), BlackRock se posebno ističe svojom tehnološkom platformom nazvanom Aladdin. Ironično, dok ime podsjeća na priču o čarobnoj svjetiljci, stvarnost je za financijski svijet gotovo jednako impresivna: riječ je o sustavu koji upravlja golemim bazama podataka kako bi analizirao rizike i donosio brze, algoritamski potkrijepljene odluke o ulaganju. Aladdin ne koriste samo zaposlenici BlackRocka – njegove usluge plaćaju i brojne druge banke, mirovinski fondovi i hedge fondovi, čime BlackRock postaje neizravni "menadžer rizika" za velik dio globalnih financijskih transakcija.

Ono što mnogi možda ne znaju jest da BlackRock ima udjele i u sektorima koji su vam itekako poznati: od tehnoloških divova poput Applea i Microsofta, preko farmaceutskih giganata, pa sve do naftnih kompanija. Ako zavirite u popis najvećih dioničara gotovo svake svjetske megakorporacije, često ćete pronaći BlackRock na vrhu ili pri samom vrhu. To izaziva kritike da jedna privatna tvrtka kontrolira prevelik dio dionica, što joj omogućuje neformalno, ali stvarno utjecanje na korporativne politike.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.