Federativna Republika Brazil posjeduje osmo najveće gospodarstvo svijeta po visini nominalnog BDP-a i jedna od najbogatijih zemalja svijeta, ima više od 200 milijuna stanovnika i teritorij od čak 8.5 milijuna četvornih kilometara. Brazil je po mnogo čemu fascinantna država koja strance očarava već stoljećima zbog svojih prirodnih resursa i posebnosti. Današnji Brazil je unatoč žestokim unutarnjim političkim podjelama regionalna sila i važan sudionik svjetske ekonomije i odnedavno važna politička sila na globalnoj razini i čak potencijalna supersila.
Međutim, zaštitni znak Brazila nije postala uspješna izvozna ekonomija koja se pokazala elastičnom već nažalost često se negativnosti stavljaju u prvi plan. Iako su prepoznatljivi pozitivni simboli nogomet, samba i karneval, kad se iz političkog i društvenog kuta pomisli na Brazil, prvi simbol su siromašne gradske četvrti favele. Favela je riječ koja na brazilskom portugalskom označava slum iliti sirotinjski i prenapučeni dio grada naseljen ekstremno siromašnim stanovništvom koje muku muči s preživljavanjem u teškim uvjetima.
Svijet je upoznat s pojmom favela putem masovnih medija, a ponajviše putem akcijskih filmova snimljenih na području Brazila ili dokumentaraca u kojima se pokušava objasniti značaj nastanka i postojanja sirotinjskih četvrti. Svakako najpoznatiji film koji je uzdrmao svjetsku publiku bio je 2002. "Božji grad" "Cidade de Deus" čija se radnja odvija u istoimenoj faveli Rio de Janeira. Favele prvenstveno i s pravom simboliziraju siromaštvo, kriminal, bijedu i općenito negativnu stranu Brazila. Iako favele nisu nešto s čime se stanovništvo Brazila ponosi, one su postale simbolika ove zemlje izuzetnih potencijala. Kada netko spomene favelu, pomisli se na Brazil. Najveće i najpoznatije favele nastale su u većim gradovima poput Rija i Sao Paula, ali postoje i u ostalim dijelovima brazilske države.
Kako su uopće nastale favele u jednoj lijepoj južnoameričkoj zemlji kao što je Brazil? Upotreba riječi datira iz kasnog 19. stoljeća. Građanski rat koji je izbio krajem toga stoljeća stvorio je velik broj izbjeglica koje su počeli naseljavati neugledne i zapuštene dijelove države kako bi preživjeli. No, prvu pravu favelu sagradili su bivši vojnici koji su postali beskućnici nakon rata Canudosa. Njih 20 000 vratilo se iz rata i nisu imali gdje živjeti, a svoje naselje nazvali su nadimkom "Brdo Favela" u središtu Rio de Janeira. Smatra se da je prva favela Providencia dobila nadimak prema brdu "Morro da Favela", a sam naziv favela simbolizira igličastu biljku favelu (Cnidoscolus phyllacanthus) koja raste na neplodnom teritoriju Brazila. Osobine ove biljke mogu se poistovjetiti s favelama. Budući da ova biljka raste na neuglednom teritoriju i najlošijim klimatskim uvjetima, može ju se usporediti sa stanovništvom favela koje uspijeva preživljavati u nehumanim životnim uvjetima.
U kasnijim razdobljima pridružuju se postojećim stanovnicima oslobođeni robovi bez vlastitog zemljišta i ostatak siromašne i zapostavljene populacije, a favele jednostavno postaju simbol siromaštva. Također favele su poznate pod nazivom "divlje naselje", a prve novonastale četvrti nazivane su po afričkim četvrtima (bairros africanos) zbog velikog broja crnog stanovništva. U novije doba u favelama je završilo stanovništvo koje je napustilo urbanizirana naselja te prihvatilo način života u favelama.
Ipak, većina favela nastala je sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je došlo do egzodusa stanovništva iz siromašnih, ruralnih područja Brazila u gradove, osobito Rio de Janeiro. Desetljećima su favele bile sklonište za sirotinju, a poglede vanjskog svijeta privlačile su samo zbog živopisnih boja pročelja od zbijenih dasaka i najjeftinijih građevinskih materijala. No, i život u njima se mijenja. Nastambe od granja i blata zamijenili su beton i cigle. Većina favela ipak ima struju i vodu, no u mnogima se još može vidjeti "rijeka fekalija" koja teče posred naselja. Mnoge su favele poput Rocinhae, najveće favele u Južnoj Americi, u kojoj prema procjenama živi oko 70 tisuća ljudi, dosegle su donekle civilizacijske standarde. Rocinha ima stotine poslovnih prostora, banke, restorane, kafiće, internet pa čak i svoju televiziju. Također, ona je popularna turistička destinacija za strance.
Mnoge favele nestaju. Zbog velikog doseljavanja u Rio de Janeiro, i brda iznad grada postala su prenapučena, a zemlja na kojoj su nastala siromašna naselja, vrlo vrijedna. Tako je na mjestu zloglasne favele Božji grad izgrađena jedna od najskupljih četvrti u cijelom Brazilu. U Ipanemi i Leblonu, četvrtima poznatima po plažama, koje su prije bile pune favela, danas su ostale samo tri. Neke su sravnjene sa zemljom kako bi se izgradili objekti za Svjetsko nogometno prvenstvo 2014. S obzirom da se u favelama ne plaća porez, mnogi se baš iz tog razloga doseljavaju u njih. Mirnije favele znače i skuplje nekretnine, a zbog dolaska sve većeg broja stranaca, mnogi predviđaju da će obnova i podizanje standarda natjerati prvobitne stanovnike naselja da se odsele.
Do prije nekoliko godina, favelama su isključivo vladali nasilje i narkobosovi, ali tzv. pacifikacija i česte policijske racije koje su pokrenute upravo zbog Svjetskog nogometnog prvenstva, učinile su ova divlja naselja ipak nešto sigurnijima. No, ne previše sigurne. U mnoge od favela još uvijek je nemoguće ući. Za to je potrebno dopuštenje "bossa", a to je obično neki trgovac drogom. Treba napomenuti da većina stanovništva favela od rođenja živi u ovakvim uvjetima tako da ne znaju da postoji nešto bolje ili drugačije, a maleni postotak život je natjerao na ovakav život. Djeca od malena poznaju pojam kriminala, a uobičajena je stvar raditi za moćnike u kriminalnoj industriji. Nimalo neobičan prizor je dijete s pištoljem u ruci te majke koje prenose drogu. Preprodaja droge je jedan od najvećih problema, a u ovom kriminalnom poslu uglavnom su zaposleni dječaci tinejdžerske dobi. Pucnjava na ulicama česta je pojava, ne samo među bandama u faveli, već i između kriminalaca i policije. U novije doba favele nisu više toliko "zloglasne", iako vlada uvijek upozorava strance da ne zalaze tamo.
Stanovništvo u favelama je najčešće prepušteno samo sebi jer vlast u Brazilu desetljećima ne mare za siromašne. U favele nije zalazila ni policija stoga su postale svijet za sebe. Prema podacima iz 2011. godine, čak 11.5 milijuna Brazilaca (šest posto stanovništva) živi u favelama kojih samo u Rio de Janeiru ima oko 600. Prema podacima brazilske agencije za istraživanja smatra se da u favelama živi više od 70% crnog stanovništva, a slijede ih melezi. Melezi su mješavina rasa nastala iz mješovitih brakova (mulati-bijelci i crnci, mestici-bijelci i Indijanci, zambosi-crnci i Indijanci). Prosječna životna dob u favelama je 48 godina, što je 20 godina manje od državnog prosjeka. Za ovu činjenicu optužuju se neregulirani i primitivni higijenski uvjeti, manjak sanitarnih čvorova, zagađenost okoliša, ali i velika stopa kriminala. Ti podaci ne mogu biti nikada konkretno točni upravo zato što brazilska vlada nema detaljan podatak koji bi mogao dati točni postotak, a jednostavno i ne mare za siromašnu populaciju.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
