Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Fascinantni let na Jupiter: O putovanju sonde Juno i tajnama koje će nam otkriti

PIŠE:
6 Objavljeno:

Let do Jupitera sonde Juno uistinu je fascinantna priča. Prije tri dana, 4. srpnja 2016., letjelica je završila svoj 5 godina dugačak put do Jupiera, najveće planete u našem Sunčevom sustavu.

Svaki kilometar ovog puta bio je potvrda uspješnosti znanstvenika i inženjera koji su posvetili godine i godine rada ovom projektu. Koliki put je Juno prešao u ovih pet godina (lansiran je 5. kolovoza 2011.)? Popriličan - toliki da ga teško možemo i pojmiti u našim zemaljskim okvirima - letjelica Juno stigla je ovog tjedna do Jupitera nakon što je prešla otprilike 2,8 milijardi kilometara!

Već samo taj detalj dovoljno je fascinantna priča, no njeno putovanje je tek početak ove svemirske pustolovine.
Dolazak sonde Juno na Jupiter Od svih tih milijardi kilometara koliko je letjelica Juno u miru i svemirskoj tišini putovala - dok su nazad na Zemlji trajali sukobi, prevrati, uništavanje naše kulture i naroda (ISIL-ov kulturocidni i genocidni pohod na Bliskom istoku) - najneizvjesniji je bio zasigurno onaj zadnji kilometar.

Naime, uz modernu tehnologiju put do Jupitera sada je već lakše izvediv, Juno čak ni nije prva letjelica koja je stigla do tamo, prije nje je isti put prešla i sonda Galileo, lansirana 1989. stigla je do Jupitera šest godina kasnije te nam od tamo poslala izuzetne podatke o Jupiterovoj atmosferi, njegovim brojnim Mjesecima, pa i o asteroidima koji su prolazili u blizini. Još i prije sonde Galileo pokraj Jupitera su prošle razne naše sonde, počevši sa sondom Pioneer 10 koja se velikom planetu približila na 130,000 kilometara 1973., no te sonde su, za razliku od sonde Galileo, samo prošle pokraj Jupitera.
Spuštanje mjerne sonde na Jupiter s oribtalne sonde Galileo 1995. No, od sonde Juno očekujemo puno više, očekujemo da nam otkrije što brojnije tajne koje ovaj fascinantan planet tako dugo čuva.

Zato je zadnji kilometar sonde Juno bio najteži - zato jer smo je poslali dalje no što je Galileo ikada bio. Naime, Juno će, za razliku od svog prethodnika orbitirati i oko Jupiterovih polova.
Jupiter Ući u Jupierovu orbitu nakon tako dalekog putovanja može zvučati lako samo ako nismo upoznati s ekstremno nepristupačnim uvjetima kojima nas Jupiter dočekuje pri dolasku. Naime, prvi "odbor za doček" je Jupiterovo magnetsko polje - Zemlja također ima zaštitno magnetsko polje, no Jupiterovo je u usporedbi s našim ogromno (zaista ogromno).
Jupiter ima ogromno magnetsko polje Jupiterovo magnetsko polje, koje se prostire duboko u svemir, je toliko snažno da može s lakoćom spržiti elektroniku na sondi Juno. Stoga je sama sonda morala biti izgrađena, kako ističu NASA-ini stručnjaci, "kao tenk". Nadalje, sonda je morala oprezno ući u orbitu velikog planeta, proces "kočenja" je bio najriskatniji od svih, no, sve je prošlo u najboljem redu i nakon što je stigla natrag na Zemlju potvrda kako se sonda Juno uspješno "uhvatila" u Jupiterovu orbitu, nastalo je veliko zasluženo slavlje.
NASA-ini znanstvenici bili su oduševljeni činjenicom da se Juno sonda spojila na Jupiterovu orbitu bez ikakvih problema Što sada? Juno će, tijekom idućih 20 mjeseci, 37 puta obići Jupiter i nadamo se kako će nam u tom periodu poslati nove podatke, uključujući i brojne fotografije, koji bi nam trebali pomoći u otkrivanju misterija o našem Solarnom sustavu - kako je nastao, kako je naša planeta nastala, kako su Mjeseci nastali?
Jupiter i Zemlja, komparacija veličine Od cijelog našeg Sunčevog sustava najbrojnije tajne vjerojatno krije Jupiter. On je najveći planet u našem sustavu, površinom je čak 120 puta veći od naše Zemlje. Pošto je milijunima kilometara dalje od Sunca nego mi, očekivano, hladan je, vrlo hladan - prosječna temperatura na Zemlji iznosi 15°C dok na Jupiteru iznosi -108°C.
Jedan od maštovitih umjetničkih prikaza kako bi površina Jupitera mogla izgledati Mi na Zemlji imamo jedan Mjesec, i ponosimo se njime, no Jupiter ih ima čak 63 (koliko za sada znamo, možda ih ima i više).

Kako bi bilo sletjeti na površinu Jupitera? Teško - naime, Jupiter, bar ono što možemo vidjeti, uopće nema tvrdu površinu jer je riječ o plinovitom planetu. Postoji li ispod svih tih gustih plinovitih, olujnih i vatrenih slojeva i tvrda površina, solidna jezgra? Možda, upravo to je jedan od razloga zašto smo poslali sondu Juno na tako dalek put, da nam istraži tu mogućnost.
Neki od poznatijih Jupiterovih mjeseca Planet, poznat astronomima još od davnih vremena, ime je dobio po rimskom bogu neba i groma, Jupiteru.

Većinom je sastavljen od vodika dok mu je jedna četvrtina sastavljena od helija.

Bez Jupitera gotovo sigurno ne bi bilo niti nas, a pritom mislimo na sve planete tzv. unutarnjeg Sunčevog sustava. Tu nas je nekoliko malih planeta - mi, treći "kamenčić" od Sunca, prije nas bliže Suncu su Merkur i Venera, a nakon nas se nalazi Mars. Nakon Marsa u orbiti oko Sunca nalazi se, prema nas četvero, ogroman Jupiter - i to je jako dobro. Naime, on nas svojom veličinom i snažnom gravitacijskom silom čuva od raznih asteroida koji iz dubine svemira jure prema nama. Da nije Jupitera već bi nas ti asteroidi razbili na komadiće - samo jedan takav koji se "provukao" pored Jupitera vjerojatno je pobio dinosaure. Drugim riječima, Jupiter je naš zaštitnik koji nas čuva od kojekakvih svemirskih "grubijana" - valja se sjetiti te činjenice kada ga idućeg puta ugledamo na noćnom nebu, a nije ga teško spaziti jer je uz Veneru on najsjajniji planet kojeg možemo vidjeti sa Zemlje.
Sunčev sustav Kako smo i spomenuli, jedan od zadataka sonde Juno biti će probati odgonetnuti kakva je jezgra Jupitera. Neki smatraju da je metalna, odnosno da je sastavljena od vodikovog metala. To bi bilo vrlo zanimljivo otkriće - naime, znanstvenici su na Zemlji, s raznim eksperimentima, pokušali stvoriti vodikov metal, no, nikada nisu uspjeli u tome. No, Jupiter, koji razvija ekstremno velik pritisak, možda je u unutrašnjosti sav od vodikovog metala.

Nadalje, tu negdje bi trebala biti i voda. Naime, kisika na Jupiteru pronalazimo samo u tragovima, a jedna teorija govori da se gotovo sav povezao s vodikom te se negdje na planetu nalaze i velike zaliha vode.
Presjek (potencijalni) Jupitera Prve kvalitetne fotografije Jupitera početi ćemo primati sa sonde Juno, ako sve prođe dobro, već ove jeseni.

Koliko će dugo Juno uopće ostati u Jupiterovoj orbiti? Ne predugo, svega oko 20 mjeseci što će mu biti dovoljno za 37 krugova oko Jupitera. Na 37. krugu, 20. veljače 2018., Juno će pokrenuti samoubilački proces potonuća u Jupiter. Na isti način je skončao i Galileo 2003. godine.
Galileo sonda Zanimljiv je i razlog zašto. Naime, sondu se šalje u Jupiterovu unutrašnjost, da je ona uništi, kako ne bi, eventualno, sonda s vremenom ispala iz Jupiterove orbite i završila na jednom vrlo važnom Jupiterovom mjesecu - Europi, odnosno da ne bi slučajno "zarazila" Europu s nekakvim mikrobima koji se voze sa sondom još sa Zemlje. Zašto se pak tako posebno pazi na Jupiterov mjesec Europu? Zbog još jedne izuzetno zanimljive priče - naime, kako smatraju brojni znanstvenici, ako igdje u našem Sunčevom sustavu postoji život osim na Zemlji, onda je to na Jupiterovom mjesecu Europi.

Sve o toj uzbudljivoj priči možete čitati u našem prošlogodišnjem velikom izvještaju: Sve o putovanju na Jupiterov mjesec Europa: U ogromnom tekućem oceanu ispod ledene površine možda se kriju odgovori na najuzbudljivija pitanja od svih - Postoji li život izvan Zemlje i jesmo li sami u svemiru?

Zašto će Juno orbitirati samo 20 mjeseci oko Jupitera, a Galileo je tamo proveo čak 8 godina? Zato jer Juno, kako smo već i spomenuli, ide znatno bliže Jupiteru, a to znači i da će drobilačka snaga Jupiterovog magnetizma cijelo vrijeme vršiti ogroman pritisak na sondu Junu. Ako sva elektronika uopće uspije izdržati ovih 20 mjeseci, biti će to ogroman uspjeh.
Priprema Juno sonde Putovati oko Jupitera nije baš mirna plovidba. Kako se može vidjeti i na snimkama, Jupiterom kruže "pojasi" koji se kreću uzduž njegove površine - riječ je o stalnim olujama, ogromnim vjetrovima, gigantskim munjama i općenito "elementarnim nepogodama".

Animacija: Jupiterove trake i Velika crvena pjega u pokretu

Najpoznatiji detalj kod Jupitera je svakako njegova Velika crvena pjega koja se ističe na slikama. O čemu se zapravo radi? Riječ je o mega-oluji, veličine otprilike naše planete. Do prolaska sonde Voyager nismo ni znali zapravo što je - mnogi astronomi su smatrali kako se radi o tvrdom materijalu ili pak o kakvom velikom jezeru koje plovi po površini Jupitera.

Danas znamo kako je Jupiterova Velika crvena pjega zapravo ogromna oluja koja traje, prema nekima, već stotinama godina. Mnogi se slažu kako traje već najmanje oko 300 godina. No, i o njoj želimo saznati još puno toga.

Fotografije Velike crvene pjege na Jupiteru:
Putovanje sonde Juno oko Jupitera svakako valja pozorno pratiti idućih 20 mjeseci, kao i Jupiter općenito. Naime, upravo otkrivene tajne s Jupitera i njegove okolice (prije svega mjeseca Europe) vjerojatno će biti neka od najvećih astronomskih otkrića našeg doba. Dobra vijest je da bi sonda Europa Clipper, koja će se spustiti na površinu mjeseca Europe i pokušati zaroniti u njegov ocean (gdje bi moglo biti života, možda u izobilju!), trebala biti lansirana već 2022., a ne 2025. kako se ranije prognoziralo. Očekuje se kako će joj trebati svega 3 godine da stigne do Europe. Dakle, očekuje nas vrlo zanimljivih narednih 10-ak godina!
Za desetak godina mogli bismo imati sondu i u misterioznim podzemnim oceanima Jupiterovog mjeseca Europe Što se tiče sonde Juno, njeno uključenje u Jupiterovu orbitu je kolosalni uspjeh kojeg nažalost mnogi još uvijek možda nisu niti svjesni. Naime, NASA je do sada zaista ostvarila velike uspjehe - poslali su čovjeka na Mjesec, robote na Mars, čak i sondu koja je otišla skroz do kraja našeg Sunčevog sustava, no, jedan od glavnih ljudi u Juno projektu, Scott Bolton, rekao je ovog tjedna, bez imalo suzdržavanja: "Upravo smo ostvarili najteži zadatak kojeg je NASA ikada pokrenula".

Izvori / reference:

'Welcome to Jupiter!' NASA's Juno space probe arrives at giant planet
http://edition.cnn.com/2016/07/06/health/juno-jupiter-nasa/

How Juno arrived at Jupiter only 1 second off schedule
http://www.usatoday.com/story/tech/nation-now/2016/07/06/how-juno-arrived-jupiter-one-second-off-schedule/86745128/

Beyond Juno: Where Are Our Other Space Probes?
http://www.nbcnews.com/science/space/beyond-juno-where-are-our-other-space-probes-n603981

Juno mission
https://www.missionjuno.swri.edu/

JUPITER COMPARED TO EARTH
http://www.universetoday.com/22710/jupiter-compared-to-earth/

What to Expect During Juno’s Mission to Jupiter
http://www.nytimes.com/2016/07/05/science/juno-nasa-jupiter-what-to-expect.html

Why NASA’s Juno Jupiter orbiter is a big deal
http://www.vox.com/2016/7/5/12096406/juno-nasa-jupiter

Komentari

(6):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Sortiranje: | Prikaz:
  1. 0
    seal
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    01:00 | 9.12.2016.
    Odlična tema. Kad bi nam NASA htjela rećći istinu sa tog istraživanja to bi bilo fantastično. Jupiter sigurno ima planetu koja nije od gasova a moguće je da ima i čvrsto tlo od neke materije koja ostaje kruta na visokim temperaturama slično kao Zemlja ili Venera. Jupiter uslijed ogromnih naprezanja i trenja proizvodi ogromne količine toplotne energije uslijed ne sinhronizovanog djelovanja sa Jupiterovim satelitima. Iz istog razloga proizvodi i ogromno elektromagnetno polje tako da dosta jače štiti panet od svemirskog zračenja te u nastanku i opstanku života ima ogroman utjecaj. Na Jupiteru postoje svi uslovi za nastanak života a do kog stupnja se je taj život razvio saznaćemo jednom.
    Prikaži cijeli komentar
  2. +8
    Hamza_XXL
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    11:23 | 8.07.2016.
    Osvježavajuća tema, hvala autoru i Advanceu.
    Prikaži cijeli komentar
  3. +4
    brane17
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    06:56 | 8.07.2016.
    @shumadinac, makistar

    Sve ste rekli i u potpunosti se slažem.
    Prikaži cijeli komentar
  4. +25
    Makistar
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    22:01 | 7.07.2016.
    Energija Jupitera je meni zastrašujuća. Od svega me najviše zanimaju snimke koje trebaju stići.
    Mislim da je razlog zašto ne žele ubaciti mikrob sa Zemlje na mjesec Europu je što smatraju da bi mogao evoluirati u civilizaciju koja bi, za razliku od onog kako je na Zemlji, mogla izabrati postojanje bez korupcije i samodestrukcije, i zbog toga bi mogla prestići Zemlju u napretku, čiji razvoj je usporen zbog vladavine pihopatskih parazita, primitivnosti i ludila ljudske rase, pa bi naprednijom tehnologijom brzo porazili čovječanstvo u roku od nekoliko desetaka godina nakon slanja sonde.
    Prikaži cijeli komentar
  5. +12
    Bizon
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:08 | 7.07.2016.
    @shumadinac
    Apsolutno se slažem kolega.
    Prikaži cijeli komentar
  6. +37
    shumadinac
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    20:35 | 7.07.2016.
    Zamislite gde bi bili danas da su pare koje su potrošene na naoružanje, ratove, krize... bile uložene u nauku.
    Ne pišem ovo prvi put ali ću pisati svaki put kada se ovako nešto napravi. I nije bitno da li su to uradili Amerikanci, Rusi, Kinezi ili Albanci, bitno je da je time napredovalo celo čovečanstvo.
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.