Rat sankcijama između Europske unije i Rusije nastavit će se najmanje još sedam mjeseci. Obostrane štete od međusobnog embarga već se mjere desecima milijardi eura, a prognoze ekonomskih stručnjaka nagovještavaju još katastrofalniju bilancu.
Unatoč tome što u Europi postoji glas otpora samoubilačkim ekonomskim mjerama, vanjskopolitički interesi Amerike nadvladali su matematiku, te je EU nastavila provoditi politiku 'izoliranja' Rusije, potkopavajući istodobno vlastiti položaj i gurajući svjesno ka produbljivanju vlastite krize.
Europska unija donijela je u Luxembourgu službenu odluku o produženju sankcija prema Rusiji do 31. siječnja 2016. godine, što je Washington podržao, a Moskva je nagovjestila da će odgovoriti recipročnim mjerama.
EU ministri vanjskih poslova odluku su donijeli bez rasprave i samo su ratificirali dokument koji je prošlog tjedna usuglašen na nivou veleposlanika država članica u Bruxellesu.
Produženje sankcija Rusiji bilo je posve očekivano, jer je još u ožujka na europskom summitu odlučeno da će embargo ostati na snazi sve dok ne bude u potpunosti proveden mirovni plan, poznat kao Minski sporazum.
Da će sankcije biti produžene postalo je sasvim jasno nakon summita G7 u Njemačkoj prije desetak dana, kada je američki predsjednik Barack Obama pridobio njemačku kancelarku Angelu Merkel za tu ideju.
Službeni razlog nastavka provođenja sankcija protiv Moskve je neopoštivanje Sporazuma iz Minska, odnosno eskalacija sukoba između ukrajinske vojske i proruskih separatista na istoku te zemlje.
Sljedeću priliku za eventualno ukidanje ili novo produženje sankcija lideri EU imati će na summitu u prosincu ove godine, a kriterij će opet biti provođenje Minskog sporazuma, a to bi iz zapadne točke gledišta trebalo značiti da li je Kijev preuzeo kontrolu istočnih granica zemlje.
Dvije stvari su posve očigledne - EU je nastavila ekonomski rat protiv Rusije na insistiranje SAD-a i na vlastitu štetu.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
