Već oslabljena grupa od 27 država zbog tri godine ekonomske krize, u kojima živi pola milijarde ljudi, suočava se s novom traumom, dvodnevnim summitom koji počinje u četvrtak nakon nekoliko tjedana razgovora koji su pokazali velike podjele između država koje su za i protiv mjera štednje, onih koje su bogate i onih koje nisu.
"Taj sastanak je već propao," rekao je viši EU diplomata. "Nitko neće otići sa sastanka zadovoljan ako se slučajno postigne dogovor."
"Ne isključujemo neuspjeh," rekao je AFP-u drugi diplomata koji je tražio da ostane anoniman.
"Cameron će doći s velikim nožem da sreže trošenje i da brani britanski popust," rekao je EU diplomata.
Britanija je odlučna u namjeri da se štedi i traži rez do 200 milijardi eura za budžet 2014-2020. Predsjednik EU Herman Van Rompuy, koji će predsjedavati sastankom, prošlog je tjedna dao nagovještaj o rezu od 75 milijardi eura od predloženih 1.047 trilijuna eura ($1.3 trilijuna) za budžet.
Ali to nikoga nije usrećilo.
Španjolska je rekla da bi izgubila 20 milijardi eura EU pomoći, Italija se žalila da bi izgubila 10 milijardi.
Grupa dobitnika Nobelove nagrade su došli u Brisel s peticijom koju su potpisale na desetke Nobelovaca tražeći od Van Rompuya i drugih EU dužnosnika da ne smanjuju fondove za istraživanje i inovaciju.
"Srećom, ove sastanke imamo svakih sedam godina", rekao je Van Rompuy u petak nakon što je bio "pod vatrom" sa svih strana.
Na osnovu njegovog plana Britanija mora platiti dijelom svoj godišnji popust od 3.6 milijardi eura. Smanjio bi se popust Švedskoj i Danska ne bi uspjela u svojoj namjeri da također dobije popust.
Tri od jedanaest neto davatelja za EU budžet su u vrijeme ekonomskih problema i rezova kod kuće umorni od nošenja velikog dijela financijskog tereta.
Osam od jedanaest neto davatelja, Austrija, Britanija, Danska, Francuska, Finska, Njemačka, Holandija i Švedska su se udružile i traže smanjenje trošenja, ali daleko su od dogovora što i kako.
Na primjer, Francuska, uz Italiju, odbija bilo kakvo smanjenje u najvećoj stavci budžeta, subvencijama za poljoprivrednike, velike i male.
"Nema govora o povlačenju niti jednog eura iz Zajedničke poljoprivredne politike (CAP)," rekao je francuski premjer Jean-Marc Ayrault čija vlada traži od EU da poveća prihode s novim porezima kao što je porez na financijske transakcije.
U uglu se nalazi 15 nacija istoka i juga Europe koje su neto primatelji najčešće nazvanih "fondova za povezivanje" koji se koriste da bi se pomoglo siromašnim regijama kako bi sustigle ekonomski i društveno ostale. Ovo je druga najveća stavka nakon CAP-a.
Grupom predsjedavaju Poljska i Portugal, a članice su Bugarska, Češka Republika, Estonija, Grčka, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i odnedavno, nekad moćna Španjolska.
Cameron, koji je pod velikim pritiskom euroskeptika da promijeni dogovor u Briselu, putuje u razne dijelove Europe da bi dobio podršku, od Nizozemske do Italije i Njemačke, tražeći saveznike.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija je zemlja najveći davatelj novca za EU budžet, obećala je da će napraviti sve da sastanak ne propadne.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
