Eskalirale su tenzije na jednoj od najnapetijih granica na svijetu, između Etiopije i Eritreje.
Etiopske trupe danas su prešle granicu s Eritrejom i već je počeo napad na pojedine vojne baze. Vojni angažman potvrdila je i službena Addis Ababa.
Ovo je prvi vojni sukob između dvije zemlje nakon 10 godina napetog mira.
Predsjednik Etiopije, Girma Wolde-GiorgisEtiopske trupe prešle su granicu jučer pred zoru, vojni dužnosnici iz Etiopije tvrde kako je izveden "niz uspješnih napada na vojne ciljeve".
Kao povod za agresivni napad, glasnogovornik etiopske vlade, Shimeles Kemal, navodi kako je susjedna Eritreja trenirala "subverzivne skupine" koje su izvodile napade na teritoriju Etiopije.
Etiopske trupe napale su 3 vojne baze oko 20 kilometara unutar jugoistočne Eritreje. Etiopski glasnogovornik Kemal navodi kako je Eritreja trenirala teroriste koju su nedavno izveli napad u glavnom gradu Etiopije, Addis Ababi, u kojem je stradalo 5 stranih turista.
Eritreja je opovrgnula sve takve navode.
Predsjednik Eritreje, Isaias AfewerkiGlasnogovornik etiopske vlade Shimeles Kemal poriče da se radi o novom ratu, već o "ograničenoj vojnoj konfrontaciji".
"Etiopske snage ušle su u Eritreju i izvele niz vojnih napada na ciljeve za koje sumnjamo da služe u organiziranju, financiranju i treniranju subverzivnih grupa", tvrdi Kemal.
Također nadodaje: "eritrejske vojne snage nisu u poziciji da pokrenu napad na Etiopiju, a ako i pokušaju, rezultati bi po njih bili devastirajući", prenosi Guardian.
Iz ovog izlaganja, unatoč retorici, sve je jasno - Etiopija je izvršila agresiju na Eritreju. Teško da vlasti u Eritreji mogu oružani napad na njihove vojne baze shvatiti ikako drugačije nego čin agresije na njihovu zemlju.
Eritreja i Etiopija na karti istočne AfrikeMinistar vanjskih poslova Eritreje, Osman Saleh, rekao je danas kako Etiopija ne bi napala bez direktne potpore SAD i UN-a.
"Ovaj napad je samo diverzija od centralnog problema - a to je činjenica da etiopski režim krši međunarodna prava i ilegalno okupira dijelove suverenog eritrejskog teritorija", rekao je Saleh.
Granični spor datira još od rata 1998-2000. Nakon sukoba haaški sud je organizirao komisiju koja je 2002. potvrdila kako selo Badme, na samoj granici, pripada državi Eritreji. No, unatoč odluci komisije, Etiopija se ne želi povući iz spornog naselja.
Analitičari tvrde kako eritrejska vojska nije dovljno snažna za sukob s Etiopijom, ali postoje indicije kako Eritreja aktivno pomaže skupinama u Somaliji i na taj način nastoji oslabiti svog snažnijeg susjeda.
Podsjetimo, Eritreja je aneksirana od strane Etiopije 1952., ali je ponovno zadobila neovisnost 1993. nakon gotovo 30 godina gerilskog ratovanja.
Etiopija, uz Liberiju, je jedina država na prostoru Afrike koja nikada nije bila kolonija - izuzev kraće okupacija od strane fašističke Italije (1936–1941). Kroz gotovo cijelu povijest Etiopija je bila monarhija, dinastija seže od drugog stoljeća prije Nove ere.
Eritreja je pak nastala kao talijanska kolonija za vrijeme talijanske okupacije istočne Afrike. Ime dolazi od grčke riječi Erythraia. Nakon 1941. Etiopija je aneksirala Eritreju, ali 70-ih godina se osniva "Eritrejski narodnooslobodilački front" koji je gotovo 30 godina ratovao za osamostaljenje Eritreje. Radilo se o organizaciji marksista-lenjinista koji su kasnije u svoju ljevičarsku ideologiju unijeli ideje nacionalizma.
Prije proglašenje neovisnosti na prostoru same Eritreje buknula su 2 veća građanska rata (1972-1974 i 1980-1981) između raznih frakcija koje su se borile za prevlast.
S druge strane, Etiopija - koja je nekoć bila suosnivačica "Pokreta Nesvrstanih" je posljednjih godina postala "strateški partner SAD-a u globalnoj borbi protiv terorizma".
Etiopija prima oko 300 milijuna dolara pomoći godišnje, američki Kongres žestoko je kritizirao tu odluku koja datira iz administracije George W. Busha - tvrde kako taj novac ne bi smio ići u vojne svrhe, što je često slučaj.
Organizacija Human Rights Watch kritizirala je SAD da su dali aktualnoj vladi, konkretno premijeru Etiopije, Meles Zenawiu - "slobodne ruke" da zlostavlja vlastito stanovništvo.
"Premijer Meles koristi američki novac da izgradi jedno-partijsku autoritativnu državu", stoji u izvještaju HRW-a, prenosi list The Economist.
Američka CIA također koristi teritorij Etiopije u radu svojih "tajnih zatvora" na kojima se vrše "ispitivanja svjedoka" metodama koje su zabranjene na teritoriju SAD-a. Odvjetnik iz SAD-a, Jonathan Hafetz, potvrdio je kako se barem jedan stanovnik SAD-a, koji ima 24 godine, nalazi u tim zatvorima.
"SAD ga je ostavio da trune - američkog državljanina - da trune u etiopskom zatvoru gdje se nad njime mogu vršiti torture", rekao je Hafetz.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
