U posljednjih dvadesetak godina potrošnja energije u svijetu znatno je porasla zbog povećanja broja stanovništva na planetu, gospodarskog jačanja azijskih divova Kine i Indije, ali i zbog globalizacije i općih promjena koje se događaju u 21. stoljeću. Veće potrebe za energijom dovode do veće konzumacije fosilnih goriva, a veća konzumacija konvencionalnih izvora energije rezultira većim zagađenjem okoliša, poticanjem klimatskih promjena i dugoročno neodrživim ekonomskim rastom.
Jedno od rješenja za suvremene globalne gospodarske, ekološke, klimatske, ali u krajnjoj liniji i političke probleme je primjena obnovljive energije. Uz mnoge druge alternativne izvore energije, energija biomase je specifična jer ona nudi rješenja za sve spomenute probleme. Naime, energija biomase je najrasprostranjenija te se može koristiti za dobivanje električne i toplinske energije, tekućih i plinskih goriva.
Biomasa je najstariji izvor energije koji je čovjek koristio i predstavlja skupni pojam za brojne, najrazličitije proizvode biljnog i životinjskog svijeta. Treba se prisjetiti prapovijesti i prvih ljudi koji su se susreli s primitivnom energijom (vatra, hranjive biljke) i bit će jasno da je ovaj obnovljivi izvor oduvijek prisutan u životima ljudi oduvijek. Biomasa je energija dobivena od Sunčevog zračenja transformirana procesom fotosinteze. Inače je oblik pretvorbe Sunčeve energije u biljkama presudan za život na Zemlji. Pri tome pod utjecajem Sunčeve svjetlosti u biljkama od ugljičnog dioksida iz atmosfere i vode nastaju organski spojevi, odnosno biomasa, a oslobađa se kisik.Točnije, biomasa je biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka poljoprivredne proizvodnje (biljnog i životinjskog porijekla), šumarske i srodnih industrija. Energija iz biomase dolazi u čvrstom, tekućem (npr. biodizel, bioetanol, biometanol) i plinovitom stanju (npr. bioplin). Biomasa je obnovljivi izvor energije, a općenito se može podijeliti na drvnu, nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogu razlikovati: drvna biomasa (ostaci iz šumarstva, otpadno drvo), drvna uzgojena biomasa (brzorastuće drveće), nedrvna uzgojena biomasa (brzorastuće alge i trave), ostaci i otpaci iz poljoprivrede, gradski i industrijski otpad.
Čovjek se od davnina koristio energetskim izvorima biljnog podrijetla. Pošto je to dugo bio jedini izvor energije potrošnja drva je bila jako velika zbog čega su bile uništavane velike površine šumskog područja što je utjecalo da ta područja postanu pustinje. Osim drva još su korišteni i životinjski izmet, oklasci kukuruza i sijeno. Glavna prednost u korištenju biomase kao izvora energije su obilni potencijali, ne samo u tu svrhu zasađene biljne kulture već i otpadni materijali u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji. Plinovi koji nastaju korištenjem biomase mogu se također iskoristiti u proizvodnji energije. Prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je i neusporedivo manja emisija štetnih plinova i otpadnih tvari. Danas se najčešće u proizvodnji energije iz biomase koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te proizvodi koji se više ne mogu koristiti s ciljem da cijeli proces bude što više održiv. Takva biomasa se koristi u postrojenjima za proizvodnju električne i toplinske energije kao gorivo, te se mogu prerađivati u tekuća i plinovita goriva koja bi se primjenjivala u vozilima i kućanstvima.
Biomasa se može pretvarati u energiju izgaranjem čime se proizvodi vodena para koja se koristi u industriji i domovima za grijanje a može se dobivati i električna energija u malim elektranama.Proces dobivanja energije iz biomase je vrlo jednostavan. Šumski otpad, granje i ostali otpadci skupljaju se u velike kamione koji prevoze taj otpad do elektrana na biomasu. Sav taj otpad se izbacuje u velike lijevke a zatim u peć gdje biomasa izgara. Toplinom koja nastaje se zagrijava voda u kotlovima gdje se ona pretvara u vodenu paru. Ta energija u obliku pare se koristi za pokretanje rotora turbine i generatora odnosno pretvara se u električnu energiju.
Biomasu se može dobiti i na odlagalištima otpada gdje se prilikom procesa razgradnje otpada oslobađa plin metan koji se potom skuplja pomoću cijevi postavljenih u odlagalište. Nakon što se plin skupi, spaljuje se u termoelektrani da bi se dobila električna energija. Takva vrsta biomase se naziva deponijski plin. Sličnu stvar možemo napraviti i u stajama gdje se prilikom razgradnje gnojiva također oslobađa metan koji možemo spaljivati i na samoj farmi te tako dobiti energiju za potrebe farme. Prilikom uporabe mase dolazi do efekta staklenika koji pridonosi globalnom zagrijavanju. Osim tog nedostatka uporaba biomase u energetici je prihvatljiva za okoliš jer se biomasa smanjuje, reciklira pa potom opet upotrebljava. Od biomase se mogu proizvoditi peleti i briketi koji se spaljuju u posebnim pećima te se na taj način proizvodi toplina i električna energija. Preradom biomase se dobivaju biogoriva čija potrošnja raste iako je njihova proizvodnja i dalje skupa. Najpoznatija biogoriva su bioetanol, biodizel i bioplin.
Bioetanol se može proizvoditi od tri osnovne vrste biomase: šećera (od šećerne trske,melase), škroba (od kukuruza) i celuloze (od drva, poljoprivrednih ostataka). Sirovine bogate šećerima vrlo su pogodne za proizvodnju etanola, budući da već sadržavaju jednostavne šećere glukozu i fruktozu koji mogu fermentirati izravno u etanol. Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Biodizel je čišće i ekološki povoljnije gorivo koje može zamijeniti klasično dizelsko gorivo za pokretanje motora automobila. Može se proizvesti iz prirodnih obnovljivih izvora kao što je uljana repica,suncokret ili soja. Anaerobno truljenje je raspadanje tvari bez pristupa zraka pri čemu se razvijaju plinovi i njime se od životinjskog izmeta proizvodi bioplin. Bioplin se koristi kao gorivo za vozila,al i ako se komprimira može zamijeniti prirodni plin koji se također koristi u motorima automobila. Bioplin se upotrebljava za dobivanje električne energije i grijanje.
Za potpuno vrednovanje biomase kao obnovljivog izvora energije potrebno je uzeti u obzir čitav niz različitih socio-ekonomskih posljedica. Korištenje biomase omogućava zapošljavanje, tj. otvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta, povećanje lokalne i regionalne gospodarske aktivnosti, ostvarivanje dodatnog prihoda u poljoprivredi, šumarstvu i drvnoj industriji kroz prodaju biomase-goriva. Osim toga se umjesto odljeva sredstava zbog kupovine fosilnih goriva uspostavljaju novčani tijekovi u lokalnoj zajednici (investicije-zarade-porezi). Korištenje biomase pozitivno djeluje na okoliš i zdravlje ljudi kao i na obrazovanje. Sprečava se napuštanje sela i potiče regionalni i ruralni razvitak. Uporaba biomase može selu pružiti tržišnu konkurentnost kroz diverzifikaciju gospodarstva i jačanje izvoznog potencijala. Utjecaj na zapošljavanje te navedeni socio-ekonomski aspekti predstavljaju najveću prednost korištenja biomase u odnosu na fosilna goriva, ali i na ostale obnovljive izvore energije.
Zemlje članice Europske unije danas su svjesne značenja biomase i ostalih obnovljivih izvora energije i stoga u znatnoj mjeri potiču projekte korištenja energije biomase.Finska je vodeća zemlja EU u korištenju energije biomase i ona četvrtinu svojih potreba za energijom pokriva iz biomase, Danska već godinama intenzivno razvija program elektrana na slamu, a Austrija se ubrzano približava udjelu od 80% električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora pri čemu biomasa ima značajni udio. Zanimljivo je da biomasa svoje mjesto zauzima i u poslovnoj politici multinacionalnih naftnih kompanija, iako neupućeni promatrač to nikad ne bi očekivao. Prije nekoliko godina pravu je senzaciju izazvalo osnivanje posebnog odjela za obnovljive izvore u Shellu. Od toga su vremena tisuće hektara Shellovih nasada eukaliptusa već narasli, Total uspješno dodaje biodizel u dizelsko gorivo, a čak i slovenski Petrol pokreće proizvodnju peleta.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
