X
VELIKA AKCIJA: Paket advance godišnje pretplate za 350 kn (-30%)
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Energetska posljedica katarske krize: stavovi Rusije, Irana i Kuvajta

PIŠE:
1Objavljeno:
Otkako je započela katarska kriza odnosno saudijska i emiratska politika blokade prema svojem susjedu, trese se tržište ukapljenog prirodnog plina. Iako je Katar zemlja relativno siromašna naftnim nalazištima, barem u odnosu prema svojim susjedima, na sjeveroistočnoj obali nalaze se goleme rezerve prirodnog plina. Potvrđena katarska nalazišta plina čine ovu zemlju trećom najvećom plinskom silom na svijetu, a nalazišta sveukupno čine 250 trilijuna kubičnih stopa odnosno preko sedam tisuća kubičnih kilometara. Nakon što je završena prva faza Sjevernog plinskog polja 1991. Katar je postao iznimno bogatom zemljom, a od sredine devedesetih Katar počinje ulagati u istraživanje i razvoj plinskih polja u drugim zemljama, stvarajući time imidž iskusne zemlje u plinskim pitanjima. Danas je Katar vodeća zemlja na svijetu u prodaji LNG-a, pa trenutačna kriza prijeti prelijevanju na svjetska plinska tržišta.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein svojim potezima grizu ruku koja im pomaže, jer su sve te zemlje teško ovisne o katarskom plinu putem plinovoda i LNG terminala, a s obzirom da su prvo blok...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se