Električni automobil je automobil koji se pokreće putem jednog ili više električnih motora, koristeći električnu energiju pohranjenu u baterijama za punjenje ili u nekom drugom uređaju za skladištenje energije. Električni motori daju elektro-automobilima instantni okretni moment stvarajući snažno i glatko ubrzanje. E-automobili su tri puta efikasniji od vozila koje pokreću motori s unutarnjim izgaranjem. Električni automobili koji nisu pogonjeni električnom baterijom već drugim energetskim izvorima ne smatraju se e-automobilima već solarnim ili hibridnim automobilima. Planet Zemlja je pogođena klimatskim promjenama i negativnim posljedicama korištenja fosilnih goriva pa su električna vozila jedan segment održivog razvoja koji se počinje primjenjivati kako bi se očuvao okoliš i zdravlje ljudi. Uz to, e-automobili imaju potencijal da promijene svijet i to nabolje.
1884. Thomas Parker konstruirao je prvi praktični električni automobil u Londonu, a koristio je posebno konstruirane baterije za punjenje. 1888. Nijemac Andreas Flocken je izumio prvi pravi električni automobil. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća električni motori predstavljali su preferirani način pogonjenja vozila s većim komforom i jednostavnijim upravljanjem od konvencionalnih vozila. Krajem 19. st. London, a zatim i New York uvode električne taksije dok je u Petrogradu razvijen brod na električni pogon. Postoji podatak da su u prvim godinama 20. stoljeća električni automobili u SAD-u činili većinu tadašnjih vozila.
Nakon što je otkrivena nafta u Texasu, cijena naftnih derivata je drastično pala i uskoro razvoj električnih automobila postaje neisplativ. Automobili s benzinskim motorima bili su pouzdaniji i nisu imali problema s prometovanjem na dužim relacijama i također nudili su puno jednostavniji način punjenja gorivom. Ponovni interes za e-automobile javlja se tek krajem 20. stoljeća.
1990-ih u SAD-u počelo se tragati za načinima prijevoza koji će biti efikasniji u trošenju goriva, imati manje emisije štetnih ispušnih plinova, a jedinstveni cilj postizanja nulte stope emisije je bio ostvariv jedino putem vozila na elektro pogon. Rast cijena nafte i globalno zagrijavanje utjecali su na to da se veliki proizvođači okrenu ekološki prihvatljivijim rješenjima. Zato su proizvođači automobila krenuli proizvoditi električne modele uključujući Chrysler TEVan, Ford Ranger EV, GM EV1 i S10 Ev, itd. Kalifornijski proizvođač vozila Tesla Motors 2004. počeo je razvijati Tesla Roadster koji je isporučen kupcima 2008. Roadster je bio prvo serijsko električno vozilo bazirano na litijsko-ionskim ćelijama baterije i bio je prvi elektro-automobil koji je mogao prevaliti udaljenost veću od 320 km po jednom punjenju baterije.
Proteklih nekoliko godina mnogo je elektro-automobila izbačeno na tržište od kojih se mogu navesti npr. Mitsubishi i-MiEV, BMW ActiveE, Renault Zoe, Chevrolet Spark EV, Kia Soul EV, Volkswagen e-Golf, Mercedes-Benz B-Class Electric Drive i sl. U prosincu 2015. Renault-Nissan Alliance, top prodavač elektro-automobila, prešao je brojku od 300 000 prodanih vozila u svijetu. U rujnu 2016. sve skupa prodano je više od milijun elektrovozila na svijetu. U ožujku 2010. godine na auto izložbi u Genèvi, koncept električnog automobila predstavila je i hrvatska tvrtka DOK-ING i privukla pozornost svojim dizajnom i funkcionalnošću.
Što se tiče tehničkih karakteristika, za pogon električnih automobila danas se primjenjuju gotovo sve vrste električnih motora, istosmjernih i izmjeničnih. Bez obzira na njihovu vrstu, elektromotori su znatno jednostavniji od motora s unutarnjim izgaranjem, imaju manje pokretnih dijelova te su stoga trajniji i ne zahtijevaju posebno održavanje. Kod nekih koncepata postoji središnji motor, koji preko mehaničkoga prijenosa pogoni pogonske kotače; kod drugih je koncepata svaki kotač pogonjen vlastitim električnim motorom smještenim u naplatku, što uklanja potrebu za mehaničkim prijenosom te osigurava optimalna vozna svojstva.
Hlađenje elektromotora u pravilu je zračno, tek u iznimnim slučajevima i vodeno, s hladnjakom. Uz elektromotor, važan je dio elektromotornoga pogona električnog automobila upravljački uređaj (tzv. kontroler), koji ovisno o pritisku na papučicu akceleratora motoru dobavlja potrebnu struju. Električni motori posjeduju visoku specifičnu snagu (omjer snage i težine) pa baterije mogu biti konstruirane da opskrbljuju visoke količine struje za motor. Električni motori imaju ravnu krivulju okretnog momenta do nulte brzine. Kako elektromotor daje iskoristivu snagu kontinuirano već kod najmanjega broja okretaja motora, kod električnih automobila u pravilu nema potrebe za mehaničkim mjenjačem brzine već se koristi automatski i nemaju spojke. Ipak, zbog smanjena okretnoga momenta pri većim brojevima okretaja motora, kod nekih se koncepata razmišlja o uvođenju ručnog mjenjača.
Dodatna je prednost elektromotora pred onima s unutarnjim izgaranjem to što oni ne rade kada je vozilo u mirovanju, pa se mogu rabiti kao svojevrsne kočnice i generatori struje kada vozilo koči; takvim pretvaranjem kinetičke energije vozila u kasnije iskoristivu, akumuliranu električnu energiju (regenerativno kočenje) moguće su energetske uštede i do 30% u gradskoj ili brdskoj vožnji. Pri svakom punjenju baterije izgubi se oko 20% energije zbog neučinkovitosti sustava punjenja. Struja grije žice, električni sustav i bateriju toliko intenzivno da se isti mora hladiti. Tesla Motors ističe da je učinkovitost vozila baziranih na litij-ionskoj bateriji 12.7 kWh/100 km, a ako se energija dobiva iz prirodnog plina 24.4 kWh/100 km. Prednost e-vozila jest da su sigurnija u odnosu na druga vozila zbog baterije, zaštite protiv kvarova i opasnosti.
Najveći problem e-automobila jest da su preskupi. Skuplji su od motora s unutarnjim izgaranjem i hibridnih vozila zbog svoje litij-ionske baterije. No osim baterije (postoji i drugi jeftiniji oblici baterije, ali neučinkovitiji) i države odnosno politika je kriva za slabu prodaju e-automobila. Države subvencioniraju i daju porezne olakšice naftnim tvrtkama kako bi mogle bušiti naftna polja i sl. Istraživanja u SAD-u i Velikoj Britaniji su pokazala kad bi cijene bile jednake mnogi kupci bi preferirali kupnju e-automobila na štetu klasičnih. U veljači 2016. objavljeno je da su cijene baterija pale za 65% od 2010. i 35% samo u 2015. dosegavši razinu od 350 $/kWh. Vlade diljem svijeta provode politike ekonomskih inicijativa: smanjenje cjenovne barijere poput subvencija, poreznih olakšica kako bi se smanjila cijena vozila i popratnih dijelova.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
