Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Ekonomija SAD-a: najveći porast duga u američkoj povijesti neodrživ je, nema jednostavnog odgovora na vidiku

PIŠE:
29 Objavljeno:

Javni dug SAD samo što nije prešao limit od 16.39 trilijuna dolara. Analitičari upozoravaju da bi to moglo stvoriti drastične štetu. Ako dužnički limit ne bude promijenjen, ekonomija SAD-a će morati trpiti mjere štednje u vrijednosti od oko 804.5 milijardi dolara.

Javni dug se katapultirao do oko 102% GDP-a SAD u trećem kvartalu 2012-te godine. Odnos je bio veći samo jednom u američkoj povijesti, 1945-te godine, kada je dostigao 113% BDP-a. U međuvremenu, takozvani "dužnički strop" koji je posljednji put podigao Kongres u siječnju 2012. godine na 16.394 trilijuna dolara izgleda nije dovoljan. Brojke pokazuju da je prostora za daljnje posuđivanje sve manje.

Prije nekoliko dana je Ministarstvo financija SAD objavilo da će država dostići dužnički limit do kraja godine. U međuvremenu, ministarstvo je nastavilo obznanjivati planove o posuđivanju koji uključuju ogromno izdavanje obveznica, što će neizbježno odvesti ekonomiju SAD još dublje u dug.

Ako Kongres SAD-a ne podigne dužnički strop u slijedećih nekoliko mjeseci, posljedica bi bila "navala mjera štednje u vrijednosti od 5.1% GDP-a SAD", ili 804.5 milijardi dolara, rekla je Margaret Bogenrief iz ACM Partners za Business RT.

"Svijet je trenutno na ivici dužničke litice. Stopa rasta duga za SAD je u ekonomskom smislu neodrživa i mora se zauzdati u slijedećih pet godina", dodala je Bogenrief. Kombinacija povećanih poreza i ograničenog trošenja bi stvorila izlaz iz dužničke rupe za SAD, dodala je Bogenrief.

Potreba da se ekstravagantnost SAD zauzda, nacije koja voli dug, je očita. Ali jedna od glavnih prepreka je sudar ekonomskog i političkog zaključivanja, smatra Bogenrief. Nastavak porasta duga SAD će sve više destabilizirati američku ekonomiju. Ali politički, manje trošenje od strane vlade i veći porezi ne bi bili popularni među građanima SAD.

Također postoji "sudar između onoga što Amerikanci kažu da žele i onoga što stvarno preferiraju u stvarnosti. Lako je reći da treba smanjiti potrošnju i povećati poreze, sve dok se smanjuje trošenje nekoga drugog te povećava porez drugima", zaključila je Bogenrief.

"Pretjerano posuđivanje stvara veću priliku za povećanu potrošnju, ali je dugoročno stvarna ekonomska prijetnja", rekao je za Business RT Max Wolff, ekonomist iz New York-a.

"Konzistentan porast duga SAD je kratkotrajni procvat za privredu SAD i druge globalne privrede. Omogućava veći porast i potražnju sada u zamjenu za povećanu financijsku krhkost, smanjeni porast i potražnju u budućnosti. To je osnova duga. Dug pomiče kupovnu moć kroz vrijeme. Održiv je kada plaća veći porast prihoda u budućnosti. Ako to ne uspije, veoma je opasno", objasnio je Max Wolff.

"Određeno posuđivanje je potrebno za bilo koju industrijaliziranu privredu. Ali u protekle četiri godine SAD su imale u prosjeku godišnji deficit od 1 trilijun dolara. To je porast duga bez premca u američkoj povijesti. Neodrživ je i nema jednostavnog odgovora na vidiku", zaključila je Bogenrief.

Izvori i reference:
http://rt.com/business/news/usa-debt-ceiling-opinion-798/

Komentari

(29):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Sortiranje: | Prikaz:
  1. +1
    mjestimično oblačno
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:28 | 9.11.2012.
    sve te brojke su toliko apstraktne. samo pokušajte te brojke podijelit sa brojem stanovnika. ako uzmemo da duguje 16 trilijuna-16.000.000.000.000 dolara a ima ih 300.000.000 stanovnika izlozi oko 53.000 dolara po stanovniku.
    Prikaži cijeli komentar
  2. 0
    kula
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:55 | 8.11.2012.
    "Ništa nije kako se čini" izreka je jednog starog djede, valjda radi toga što su djede mudre . :)
    Ja ne vidim da se itko uzbuđuje zato što je cijeli svijet dužan. možda je to zbog toga što znaju da ne moraju da ga vraćaju !!!! ... znaju to političari a zna i narod, i u pravu su ...
    prvo: dug je toliko veliki da ga ne mogu vratiti i da rasprodaju apsolutno svu svoju imovinu .. mada neznam tko će ju kupiti .. :)
    drugo: a šta će se dogoditi ako ga ne vrate ??? .. apsolutno ništa ..
    treće: kada ćemo vidjeti šta to čini taj naš dug, valjda kao netko tko je dužan imamo pravo da vidimo zašto smo to dužni, ili nemamo ???
    četvrto: dužni smo novac a ne žito ili drvo ili med ili nešto konkretno a novac je i tako izmišljen pojam i postoji samo zato što mi vjerujemo da ima vrijednost .. kada promijenimo našu percepciju vidjet ćemo da je bezvrijedan ...

    ovi nazovi "mudri i pametni" što navodno mozgaju šta nam je činiti zbog duga me silno podsjećaju na one mudrace što smišlaju kako da preživimo dan kad dođe do propasti svijeta .. ma seru brate a za takve narod kaže "besposlen pop i jariće krsti" ..sve je to šou kao i ono američko hrvanje ..

    evo za hrabre jedno pitanje za kraj: Šta bi se dogodilo kada bi sada obrisali sve dugove na planeti ?????
    Prikaži cijeli komentar
  3. 0
    Emir
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    08:39 | 8.11.2012.
    ma sad treba zadati americi posljednji udarac na ekonomskom polju i promijeniti valutu za trgovinu naftom, a su pametni rusi i kinezi i potaknuti jednu takvu incijativu i za mjesec dana i cijela amerika bi propala..
    Prikaži cijeli komentar
  4. -1
    RedStar
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    03:30 | 8.11.2012.
    dodati cu jedan graf: [en.wikipedia.org/wiki/File:EXCRESNS.png]. to je novostvoreni novac koji je fed upumpala kroz svoj QE [en.wikipedia.org/wiki/Quantitative_easing]. kao sto vidimo sjedi na racunima banaka kod fed-a. klasican liquidity trap.
    Prikaži cijeli komentar
  5. -1
    RedStar
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    03:09 | 8.11.2012.
    u cijelom sustavu ja vidim dva hazarda, jedan moralni, jedan prakticni. prvo moralni: fed kao privatna banka drzi 'bogatstvo' nacije. i drugo, fed je od 2008. kao odgovor na krizu donijela odluku da bankama koje imaju kod nje racune na kojima drze svoje rezerve isplacuje kamatu u iznosu nekoliko bp manjem od fed funds rate-a. to je naravno hazard jer taj novac apsolutno nema pokrice, bar koliko ja znam. dobra stvar je da je od onda ffr 0 tako da se ta mjera prakticno ne provodi.
    Prikaži cijeli komentar
  6. -1
    RedStar
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    03:06 | 8.11.2012.
    ove price o stvaranju novca iz 'zraka' kao i multipliciranju istoga na nacin koji je velcrotop ovdje prezentirao su ciste floskule. treba prvo nesto razumjeti prije nego se moze razmisljati o popravljanju istoga. pa tko ce citati, jednostavno je, a moze i argumentirano odgovoriti. dakle, povrat duga je moguc naravno iskljucivo iz ostvarenog profita. profit je moguce ostvariti. naime, iako u zatvorenoj ekonomiji, npr. ako promatramo globalnu ekonomiju kao cjelinu, zbroj svih *novcanih* tj monetarnih transakcija mora biti nula to ne implicira da uslijed te razmjene nije stvoren visak dobara. visak = inventory. korolar toga je da se pri izucavanju trendova bdp-a motre razine inventara. nakon ostvarenog porasta inventara, potrebno je dodati novi novac u sustav kako bi se taj inventar koji je de-facto profit mogao monetizirati. tu zadacu obavljaju sredisnje banke *kupovinom imovine za svjeze izdani novac*. naravno, one ne kupuju televizore. imovina koju sb kupuju mora zadovoljavati kriterij da ce zadrzati vrijednost. taj kriterij zadovoljavaju tradicionalno zlato i drz. obveznice. prvo nije potrebno argumentirati, a drugo zato sto na obveznici pise iznos u novcu za koji se ona moze pretvoriti. buduci te obveznice nose prinos, cb posluje s profitom. americka fed svoj profit uplacuje nazad u drzavni proracun. posljedica toga je da cak i da drzave posluju na nuli i ne izdaju obveznice, sustav bi svejedno funkcionirao samo sto bi cb morale naci drugi mehanizam ekspanzije novca. npr fed trenutno kupuje securitized mortgages, sto je ipak spekulativnije. vazno je primijetiti kako je izdavanje novog novca prirodno i kako ne vodi u inflaciju sve dok je kolicina izdanog novca u ravnotezi s potrebom ekonomije. takodjer je vazno primjetiti da izdani novac ima pokrice u nekoj imovini. ovaj mehanizam za razliku od npr centraliziranog stampanja novca *bez pokrica* npr. od sredisnje vlade sebi samoj omogucuje i da se ponuda novca smanji tako sto sb proda imovinu i time povuce novac iz opticaja. sto postaje nemoguce u trenutnom sustavu ako npr neka drzave eu zone bankrotira, stoga kriza eura. nadalje, primijetimo kako monetarni profit po definiciji uzima novac iz opticaja ako ce on samo sjediti na privatnom racunu. stoga je u interesu sb poticati reinvestiranje postojeceg novca prije kreiranja novoga. sto se tice multiplikacije novca uslijed fractional reserve bankinga: banka ne moze *buduci prihod* od otplate kredita pripisati kao imovinu i na osnovu toga dati novi kredit. ta tvrdnja je politicki trik. realnost je slijedeca: banka kada da kredit na bilanci, tj u svom popisu imovine ima taj isti kredit i mozda za njega neku vezanu hipoteku. sto se dogadjalo u sad-u, pogotovo na trzistu hipotekarnih kredita, ali i sire ponude je da su banke uzimale masu tih kredita i pakirale ih kao vrijednosne papire i prodavale ih na trzistu. dakle, nesto kao sto mozete kupiti drz. obveznicu, tako ste mogli kupiti paket kredita. onda bi taj realni ne-novi novac ponovno plasirali. bila je am.drz. politika na taj nacin stimulirati investiranje novca. na kraju dvije banke koje su bile glavni kupci tako zapakiranih kredita su osjetile najveci udarac i bile nacionalizirane. fannie mae i freddie mack. te papire sada kupuje fed. ako o ovome jos malo zdravo-razumski razmislimo mozemo zakljuciti da niti jednoj banci nije u interesu doci u rocnu neuskladjenost obaveza i potraznji. naime, ako oni novac s mog tekuceg posude nekome na 30 godina vrlo je vjerojatno da ja necu moci kupiti rucak maestrom. i izmedju ostalog, takvo ponasanje je zabranjeno oduvijek bilo i to strogo. sto pak se dogadjalo je da su oni nalazili nacina za ipak doci u rocnu neuskladjenost kroz razne SIV-eve [en.wikipedia.org/wiki/Structured_investment_vehicle]. ali tu nigdje nema govora o ekspanziji ponude novca. ipak, fractional reserve bankingom se doista siri ponuda novca, ali na benigniji nacin. naime, kada deponirate novac u banku, 10% njega odlazi u bankinu rezervu - M0 novac, 90% ostaje u opticaju kroz kredit - opet M0 novac. Novac koji je kreiran je upravo iznos koji vi imate na stednji - M2. Teoretski, osoba koja je digla kredit moze otici novac deponirati na stednju i tako dalje multiplicirati novac, ali to se ne dogadja jer je kamata na kredit veca od kamate na stednju i to nitko nema poticaja raditi. Osim mozda kod carry trade-a. ideje? zamisli? nadopune? ispravci? pohvale/kritike? moj interes je znanje, ako mi ga netko prosiri, biti cu mu zahvalan. hvala u naprijed. postovanje.
    Prikaži cijeli komentar
  7. 0
    RedStar
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    02:23 | 8.11.2012.
    slazem se, rezerva 100% je prava mjera. dodjes ulozis 1000kn banka ih stavi u sef i za godinu dana dodjes po kamate. sef je specijalni uredjaj koji uz pomoc uv lampi omogucuje da novac raste. naime, pod utjecajem uv svjetlosti novcanice se dijele i to stopom od oko 6% godisnje, dok anka daje kamatu tradicionalno u visini pola tog iznosa. iz toga je vidljivo da smo tako svi na profitu bez pretjeranog zaduzivanja i stetnog multipliciranja novca. mozda bi trebalo razmisliti o regulaciji da banka mora na stedise prenijeti veci dio profita koji rezultira ovim prirodnim bioloskim procesom.
    Prikaži cijeli komentar
  8. 0
    Chofi
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    17:37 | 7.11.2012.
    Potrebno je prebaciti privilegiju tiskanja novca iz privatnih ruku (banaka) na državu. Odnosno, Potrebno je ukinuti bankarski sistem frakcijskih rezervi, tj. uvesti obvezu prema kojoj bi banke morale imati 100% rezervnih depozita u svojim sefovima. Dosad je bio slučaj u kojem banke imaju samo 10% depozita, a obračunavaju kao da imaju 100% i to im je omogućavalo (i još uvijek omogućava) stvaranje novca 'ni iz čega'.
    Prikaži cijeli komentar
  9. +1
    Pirate!
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    17:09 | 7.11.2012.
    Kako li će samo SAD sa svojim satelitima (nažalost među njima je i Hrvatska) tresnuti od zid jednom kada mjesta za nova posuđivanja, nove zajmove i nove kredite više ne bude bilo. Komunizam je propao brže, ali pad kapitalizma će biti daleko razorniji...
    Prikaži cijeli komentar
  10. 0
    Joe Black
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    16:11 | 7.11.2012.
    ništa nije sveto, sve je brutto il' netto...
    Prikaži cijeli komentar
  11. +3
    marko frendić
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    15:53 | 7.11.2012.
    TuItam: 13:50
    """I osnovna pogreska koju sa napravili u USA je sanacije one posrnule banke brothers Leman, a potom Englezi sa North Rock, trebali su jednostavno dozvoliti bankrot banke, zasto bannka nemoze bakrotirati ako moze baknkrotirati firma koja uposljava 100 000 ljudi. Manji trosak po drustvo bi bio da je drzava stavila banku u bankrot te namirila stedise. Ovako su samo novac poreskih obveznika umijesto u dzepove gradjana prelili u dzep jednog ili nekoliko tajkuna."""

    Dobro, pa gdje je tu pogreška? :)
    Pogreška implicira nekakvu disfunkciju sustava, a ovaj funkcionira savršeno. Možda ne za tebe i mene, ali za kreatore sustava funkcionira da bolje ne može.

    """...zašto banka ne može bankrotirati..."""

    Zato jer su ljudi koji upravljaju državama na platnoj listi vlasnika tih istih banaka. Kad budu radili za tebe, banke će moći bankrotirati. Dotle, "too big to fail".

    """Manji trosak po drustvo bi bio da je drzava stavila banku u bankrot te namirila stedise."""

    Pa nije cilj smanjenje troška po društvo. Cilj je maksimalno ga povećati, te naviknuti ljude da su obvezni stalno stezati pojas kako bi se sanirale stvari s kojima oni nemaju ništa.
    I nisu štediše nešto što se treba namirivati. Štediše su ona stvorenja koja se zaglupljuje, tako da im se slobodno radi sve što im se radi i da oni to još i odobravaju. :)

    Tako da, nema tu neke greške, sustav funkcionira. Kao volan. Ovisi samo tko njime upravlja. Kad štediše budu upravljali državom, banke će nakon malverzacija propadati i namirivati štediše. Dok bankari vladaju državom, kad štediša griješi - štediša namiruje, kad bankar griješi - štediša namiruje. :)
    Prikaži cijeli komentar
  12. +6
    ADO
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    15:43 | 7.11.2012.
    Dug ex Yu banana država je takođe porastao 10 do 15 puta ( BIH sa 3 na 16 milijardi US) u zadnjih 17 godina ( nakon oslobođenja od mrskog samoupravljanja i otvaranja i podizanja "čelične zavjese". Trenutno se i kod nas, kao i u ostaku "modernog kapitalističkog svijeta" vuku kratkoročni potezi usmjereni na "kupovinu socijalnog mira". To može trajati određeni period. Poslije toga slijede mjere štednje i rasprodaja društvenih resursa kako bi se vratili krediti. Zašto međunarodne finansijske i druge institucije vode brigu o državnom vlasništvu BIH i njegovom uknjižavanju. Zato da bi sutra imale čistu papirologiju ili što naš narod rekao 1/1 vlasništvo.
    Prikaži cijeli komentar
  13. 0
    dubravacity
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    15:12 | 7.11.2012.
    eto zašto je izabran obama..biti će lakše okriviti socijalističkog crnca nego američkog bijelog patriote za ekonomski kolaps američkog društva..show će tek početi..nažalost građanski rat je neminovan u usa,ako cionisti ne izazovu 3 svjetski rat..sve u svemu živimo u #zanimljivim vremenima#..
    Prikaži cijeli komentar
  14. +1
    zlatna grana
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    15:11 | 7.11.2012.
    Ko ono rece danas da za nas na Balkanu stizu lepe vesti samo iz Rusije, a sta je sa ovom ? Meni je ova jos draza. :-)))
    Prikaži cijeli komentar
  15. +3
    chavez&co
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:48 | 7.11.2012.
    cini mi se da je to kompletna kamata bankarima ,ima rjesenje prelazak na davanje kredita bez kamate kao sto je i Gadafi radio ,a znamo da Libija nije imala dugova .
    Svjetski strucnjaci su izjavili da bi prelazak na islamsko bankarstvo mogao izvuci svijet iz krize (nekad ´su i krscani to prakticirali,ima prica po kojem su Isusa Krista samo jednom vidjeli ljuta ,a to je bilo kad je protjerivao bankare)
    Prikaži cijeli komentar
  16. +5
    Souljah
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:45 | 7.11.2012.
    Dobro ljudi, da se razumijemo, uvijek je postojao određen broj oportunista i parazita, i oni su rođenjem, službom i/ili silom "brali mast".
    Mi smo kao ljudi u pravilu prelijeni da određene stvari radimo sami. Prečesto gledamo kako da bude nama dobro, a zaboravljamo da trebamo i pomesti za sobom, da i djeci nam bude lijepo kao i nama. Da moj unuk može reći kako on može jesti orahe jer je njegov djed posadio orah prije nego što se rodio. I da ga je naučio da, makar je to njegov orah, da ipak njegovih plodova ima dovoljno da ga može dati susjedu, da i on ima oraha.
    Odgovornost se uči. I nikad nije kasno. Tada, ako ja znam vladati sobom, ne treba nitko vladati mnome...
    Prikaži cijeli komentar
  17. +3
    crazyman
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:23 | 7.11.2012.
    @TuItam - upravo to, treba sve privatizirati i stati na kraj bankama i špekulantima, i mi u RH, i u SAD-u, i u ostatku svijeta. To su paraziti kakve dugo nismo imali, i koji uništavaju čovjeka, industriju, bilo kakvu proizvodnju. Smanjuju broj radnih mjesta da se međusobno tučemo za što manje plaće i što više posla.

    Novca u opticaju je sve manje i manje i to oni jako dobro znaju. Kredit se može zatvoriti samo većim kreditom i tako unedogled. Novac = dug, a tako ne može jer je onda dug matematički neotplativ pošto kamata nije ušla u opticaj...
    Prikaži cijeli komentar
  18. +10
    TuItam
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:50 | 7.11.2012.
    Srz problema je je da je pohlepa banaka isla na posudjivanje nepostojeceg novca. Ako su 1000 osoba A uzela kredit od 1000 i prema ugovoru je trebali placati mjesecno 200 nazad onda je banka tih 200 unaprijed posudila osobi B dakle posudila je nepostojeci novac ali je stotinu osoba B stvorilo 200 koji su posudjeni i taj prihod se opet posudio osobama C i to je doslo do toga da je banka visestruko posudila ono sto je u pocetku bilo pokriveno gotovinom. Dakle ukoliko bi se uvela striktana drzavna kontrola u bankama tada se nebi moglo desavati da se posudjuje nepostojeci novac. Sada banke sav novac koje su dobile za sanaciju jednostavno koriste da napune racune nepostojeceg novca.
    I osnovna pogreska koju sa napravili u USA je sanacije one posrnule banke brothers Leman, a potom Englezi sa North Rock, trebali su jednostavno dozvoliti bankrot banke, zasto bannka nemoze bakrotirati ako moze baknkrotirati firma koja uposljava 100 000 ljudi. Manji trosak po drustvo bi bio da je drzava stavila banku u bankrot te namirila stedise. Ovako su samo novac poreskih obveznika umijesto u dzepove gradjana prelili u dzep jednog ili nekoliko tajkuna. Sada su gradjani izgubili povijerenje u banke i pretvaraju novac u vrijednosti ne ni u vrijednosne papire.
    Investicijska drustva su radila po slicnom principu prikupili nova od gradjana investirali ga u neko trgovacko drustvo ocekujuci priliv od dionica u nekom iznosu ali su odmah iz pohlepe taj novac unaprijed investirali ili posudili drugom gospodarskom subjektu, kada je lanac iz bilo kojeg razloga prekinut urusio se cijeli system. Dakle sve se svelo na poslovanje nepostojecim novcem i za nagradu su predsjednici banaka dobili milijunske nagrade iz postojeceg novca a sa nepostojecim se nastavilo poslovati. Sada bi trebalo svima tima Bankraima i posrednicima oduzeti svu stecevinu i nagraditi ih sap o 5 grama olova usred cela ili bi mozda bilo efikasnije i brze zatvoriti ih u jednu prostoriju i onda ubaciti rucnu bombonicu.
    Zbog vlastite pohlepe su unistili svijet i umijesto da ih se kazni oni su i dalje zasticeni kao bijeli medvijedi.
    Prikaži cijeli komentar
  19. 0
    Libertarian
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:46 | 7.11.2012.
    Najkvalitetniji plan/program za izlaz SAD-a iz recesije (da ne velim depresije) je poznat već neko vrijeme samo su ga mediji i establishmnt maksimalno ignorirali (i tu ti tamo ismijali gdje ga nisu mogli ignorirati).

    Evo kako izgleda:
    c3244172.r72.cf0.rackcdn.com/wp-content/uploads/2011/10/R...

    Prikaži cijeli komentar
  20. +1
    firenze
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:40 | 7.11.2012.
    @Souljah

    Trillion...na engleskom...
    Prikaži cijeli komentar
  21. +3
    Souljah
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:31 | 7.11.2012.
    Samo jedno pitanje adminu: je li riječ o "engleskim" trilijunima - trillion, dakle našim bilijunima, ili našim trilijunima, dakle engleskim quintillions-ima?
    Prikaži cijeli komentar
  22. +6
    firenze
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:28 | 7.11.2012.
    @kontra mraku

    Uzmi primjer Irske. Imali su novca da plaćaju dugove bez problema. 2000-te godine se Irska smatrala za raj, informatičari su trčali tamo, investicije...Smatrala se najboljom zemljom u EU za pronalazak posla.

    Odjednom, preko noći, dužni su stotine milijardi. Vlada je lijepo preuzela "dug", ono što su bankari potrošili i sakrili, pa im treba još jer nikad nije dosta. A ako država ne nastavi plaćati, za nekoliko minuta se sruši ekonomski sistem te zemlje. Sa savremenim algoritmima to je izuzetno jednostavno. I tu su poreski obveznici koji će plaćati za "bailout" = čitaj čašćenje bankara... Manji dio duga je stvarni dug i dug onih koji su vidjeli da se konji kuju pa i oni digli nogu, da imaju Mercedesa, najnovijeg Armanija itd...Ali to je sitnica u odnosu na dug koji se smatra stvarnim...
    Prikaži cijeli komentar
  23. +2
    velcrotop
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:22 | 7.11.2012.
    @kontra mraku kontra sili
    slažem se da većina ne zna odgovor ali on je prilično jednostavan i jasan.
    forbes.com/sites/frederickallen/2012/07/23/super-rich...
    tih 21 trilijuna koje superbogati skrivaju po offshore računima je nečiji dug.
    Prikaži cijeli komentar
  24. +4
    kontra mraku kontra sili
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:14 | 7.11.2012.
    Zanimljive su priče o dugovima, bilo vanjskim ili javnim. Svi ti stručni izrazi zvuče veoma zastašujuće i očaravajuće običnom čovjeku (jedan od razloga zašto se i koriste u tolikoj mjeri). Ali, ako se sve to izvadi iz celofana i ogoli, opet je najvažnija stvar običnom čovjeku neshvatljiva - tko je uopće kome i koliko dužan? Najosnovnije pitanje, srž cijele problematike, al relevantan odgovor ne postoji.
    Prikaži cijeli komentar
  25. 0
    velcrotop
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    13:03 | 7.11.2012.
    btw.
    "Ako Kongres SAD-a ne podigne dužnički strop u slijedećih nekoliko mjeseci, posljedica bi bila "navala mjera štednje u vrijednosti od 5.1% GDP-a SAD"
    SAD trenutno posuđuje godišnje 8% BDP-a, da bi ekonomija rasla 2%!!!...što znači da se 6% novoizdanog novca izgubi u sustavu i nema nikakvog utjecaja na ekonomiju. taj novac monopoli doslovce posisaju kao sifon i pohrane na svojim nabreklim računima.
    Sada zamislite, ako 8% kupuje 2% rasta, koliko "rasta" kupuje -5,1%?
    Prikaži cijeli komentar
  26. +5
    velcrotop
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:45 | 7.11.2012.
    ovo je definitivno tema o kojoj treba napraviti jednu neovisnu i sveobuhvatnu analizu u kojoj će se objasniti zašto je nemoguće zaustaviti rast "duga", umjesto da se prenose prazne izjave raznoraznih "stručnjaka" koji uskaču sami sebi u usta gubeći se u kontradiktornostima.
    Naravno, treba objasniti da tzv. rast BDP-a koji je apsolutna dogma u kapitalističkom sustavu ovisi o povećanju novčane mase (naime BDP i jest samo količina novca koja mijenja ruke tokom jedne godine), a svi već znamo da se novčana masa povećava isključivo izdavanjem duga. u SAD-u nikakve mjere štednje ne dolaze u obzir jer bi recesija koja bi usljedila razmontirala aktualni financijski sustav u roku odmah - multimiljarderi bi shvatili da su se njihovi trilijuni koje drže na djevičanskim otocima revalorizirali na njihovu nominalnu vrijednost tj. na bezvrijedni knjigovodstveni upis. Tako da, idiokraciji ne preostaje baš ništa drugo nego beskonačno štampanje love, tj. beskonačno zaduživanje kako bi održali privid da sustav funkcionira.
    Prikaži cijeli komentar
  27. +8
    TuItam
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:44 | 7.11.2012.
    Spas je jedino u nacionalizaciji financijskog sectora, moraju nacionalizirati FED, SVE BANKE, SVA OSIGURANJA, i uvesti strogu drzavnu kontrolu u financijskom sektoru.
    Sve transakcije prema i iz inozemstva podljezu striktnoj kontroli drzave.
    Zatim mora slijediti drzavna kontrola u svim privrednim systemima koji uposljavaju vise od 100 radnika, drzavni kontrolor mora imati pravo VETA na svaku odluku managementa.
    Na oveakve mjere ce vrisnuti kriminalci ali postni poduzetnice ce ih psdraviti.
    Ako to naprave za 5 godina su van svih problema.
    Prikaži cijeli komentar
  28. +3
    danny_k
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:36 | 7.11.2012.
    SAD je najzaduženija zemlja na svijetu. Druga po redu je Njemačka. To samo pokazuje koliko je kapitalizam sam po sebi neodrživ. Jedini način da se to izbjegne, je da se financijska tržišta jednostavno ukinu. Time bi se onemogućilo zaduživanje bilo koga, osim u vanrednim slučajevima, recimo ako pogodi neka prirodna katastrofa, druge zemlje mogu posuditi novac za obnovu, ali kratkoročno do 5 godina.
    Prikaži cijeli komentar
  29. +1
    Vitruvian
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    12:23 | 7.11.2012.
    Posljedica bankrota SAD-ea za nas je?
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.