Mnogi pojedinci, od malih igrača pa sve do multimilijunaša, nisu ostali imuni na "kripto-groznicu" koja je ove godine eksplodirala. Sve vodeće kriptovalute, ne samo monolitni Bitcoin, od početka godine su snažno rasle i neki su zaradili (ili oplodili) popriličan novac. Jasno, vječnog rasta nema ni u najljepšem investicijskom snu pa tako ni u ovom. Negdje od sredine prošlog mjeseca nalazimo se u, reći će neki (optimistični), "korekciji tržišta", drugi (pesimisti) tvrde da je najbolje već iza nas... I zaista, toliko spominjani Bitcoin se krajem ovog proljeća doslovno prepolovio te je pao s visine od iznad 60,000 USD natrag na 30,000 USD (te sad kruži u rangu između 30K i 40K, ali nikako da probije gornju barijeru - između ostalog zbog poplave loših vijesti i prečestog spominjanja regulacije tržišta).
No, kod investiranja najčešće spominjemo bogate i siromašne pojedince i sve one između, ali tu su i institucije - uključujući i one najveće koje imamo, same države! Ovog tjedna predsjednik Salvadora objavio je kako će Bitcoin pretvoriti u legalno platežno sredstvo te je tako stavio svoju zemlju na kartu kripto-svijeta, ali nije jedini. Jedna još puno veća zemlja sve ovo pomno prati već neko vrijeme i sprema se za velike poteze: Ukrajina.
Ukrajina ima velike planove, a ako ih sve ostvari mogla bi uskoro postati prava kripto-velesila! Pogledajmo o čemu se sve radi...
Uskoro bi uz nuklearnu elektranu u Zaporožju na jugoistoku Ukrajine mogla osvanuti nova tvornica, novi veliki pogon, a ono što će se tamo "proizvoditi" posve je virtualno. Da, uz najveću nuklearnu elektranu u Europi gradi se tvornica za "rudarenje" Bitcoina. Podsjetimo, proces rudarenja kriptovaluta je način na koji iste nastaju - koristi se računalna snaga, često poprilična snaga, kroz koju se zatim stvaraju novi virtualni novčići. Usput rudarenje koristi i za cjelokupno održavanje decentraliziranog sustava na kojem se nalaze kriptovalute i kojima se tamo trguje.
Riječ je o projektu čija vrijednost iznosi oko 700 milijuna USD, a potpisan je još prošle godine između ukrajinske državne kompanije za nuklearnu energiju, Energoatom, i privatne firme H2. Dakle, uz veliku proizvodnju ovdje se sad podiže i jedan popriličan potrošač energije ("rudarenje" kriptovaluta već se našlo na meti oštre kritike zbog činjenice da se ulaže velika količina energije u isto).
Dakako, kad spominjemo ukrajinsku nuklearnu energiju prva asocijacija će još dugo vremena biti katastrofa u Černobilu iz 1986. (iako se radi o elektrani na sasvim drugom kraju Ukrajine, blizu bjeloruske granice). Ovog puta ukrajinska nuklearka mogla bi postati sinonim nečeg drugog, jedne nove vrste ekonomije i financija.
Jasno, izgradnja pogona za rudarenje Bitcoina neposredno uz nuklearku je idealno mjesto, a i ekološki puno prihvatljivije...
No, kod investiranja najčešće spominjemo bogate i siromašne pojedince i sve one između, ali tu su i institucije - uključujući i one najveće koje imamo, same države! Ovog tjedna predsjednik Salvadora objavio je kako će Bitcoin pretvoriti u legalno platežno sredstvo te je tako stavio svoju zemlju na kartu kripto-svijeta, ali nije jedini. Jedna još puno veća zemlja sve ovo pomno prati već neko vrijeme i sprema se za velike poteze: Ukrajina.
Ukrajina ima velike planove, a ako ih sve ostvari mogla bi uskoro postati prava kripto-velesila! Pogledajmo o čemu se sve radi...
Uskoro bi uz nuklearnu elektranu u Zaporožju na jugoistoku Ukrajine mogla osvanuti nova tvornica, novi veliki pogon, a ono što će se tamo "proizvoditi" posve je virtualno. Da, uz najveću nuklearnu elektranu u Europi gradi se tvornica za "rudarenje" Bitcoina. Podsjetimo, proces rudarenja kriptovaluta je način na koji iste nastaju - koristi se računalna snaga, često poprilična snaga, kroz koju se zatim stvaraju novi virtualni novčići. Usput rudarenje koristi i za cjelokupno održavanje decentraliziranog sustava na kojem se nalaze kriptovalute i kojima se tamo trguje.
Riječ je o projektu čija vrijednost iznosi oko 700 milijuna USD, a potpisan je još prošle godine između ukrajinske državne kompanije za nuklearnu energiju, Energoatom, i privatne firme H2. Dakle, uz veliku proizvodnju ovdje se sad podiže i jedan popriličan potrošač energije ("rudarenje" kriptovaluta već se našlo na meti oštre kritike zbog činjenice da se ulaže velika količina energije u isto).
Dakako, kad spominjemo ukrajinsku nuklearnu energiju prva asocijacija će još dugo vremena biti katastrofa u Černobilu iz 1986. (iako se radi o elektrani na sasvim drugom kraju Ukrajine, blizu bjeloruske granice). Ovog puta ukrajinska nuklearka mogla bi postati sinonim nečeg drugog, jedne nove vrste ekonomije i financija.
Jasno, izgradnja pogona za rudarenje Bitcoina neposredno uz nuklearku je idealno mjesto, a i ekološki puno prihvatljivije...
