Na današnji dan, 29. studenog, u bivšoj državi SFRJ slavio se najvažniji praznik - Dan Republike. Do koje mjere je datum bio važan svjedoči i činjenica da se isti nalazio na službenom grbu (29.XI.1943) uz šest ujedinjenih plamena (simbol za bratstvo i jedinstvo jugoslavenskih naroda).
Zašto baš 29. studenog? Zato jer su tog dana 1943. stvoreni "temelji" nove federalne socijalističke zemlje i to na Drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu (BiH). Nešto mlađi čitatelji možda su i čuli za "AVNOJ", ali se već polako zaboravlja koje je bilo značenje ove kratice stoga kratki podsjetnik - AVNOJ je "Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije". Ukratko, riječ je o opće političkom predstavništvu sudionika antifašističke borbe na području Jugoslavije za vrijeme Drugog svjetskog rata koje će od studenoga 1943. biti i vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo Jugoslavije.
Što se dogodilo u Jajcu 29. studenog 1943. godine? Podsjetimo na to kako je prvo zasjedanje AVNOJ-a bilo također krajem studenog (26. i 27.) godinu dana ranije (1942), u Bihaću.
Na zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu dogovoren je budući ustroj Jugoslavije (koja je prije izbijanja Drugog svjetskog rata bila kraljevina pod vodstvom dinastije Karađorđević) - federalni ustroj te je isti i službeno potvrđen na isti datum dvije godine kasnije, 1945. Drugim riječima, 29. studenog udareni su temelji nove Jugoslavije, a kraljevskoj Vladi zabranjen je povratak u zemlju.
U teoriji AVNOJ je odlučio i da se nova Jugoslavija izgradi na demokratskom principu, no u praksi uskoro je postalo jasno da će SFRJ biti zemlja pod kontrolom samo jedne stranke, Komunističke partije Jugoslavije dok je pak Josip Broz Tito, generalni sekretar KPJ i vrhovni zapovjednik Narodno-oslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije proglašen je za maršala Jugoslavije (kasnije i za doživotnog predsjednika).
Bio je to, kako smo i spomenuli, velik i značajan praznik u bivšoj državi. Često su se đaci oko ovog dana primali u pionire, dijelila su se razna ordenja i medalje, organizirale velike svečanosti... Zapravo se slavio kao dva neradna dana, 29. i 30 studenog (često bi se pritom spajali i produženi vikendi tako da bi to u konačnici često bio mini radnički praznik od po 3 do 5 dana).
30-ak godina slavio se 29. studenog kao iznimno značajan datum (50-ih, 60-ih i 70-ih), no već 80-ih godina (nakon smrti Tita) počelo je dolaziti do sve većih problema u SFRJ, a i centralna vlast KPJ bivala je sve slabija, samim time i Dan Republike sve se češće nalazio na udaru disidenata i kritičara.
Jedan pak trenutak koji će ostati trajno zabilježen u kontekstu ovog datuma je pjesma "Dan Republike" popularnog bosanskog rock sastava Zabranjeno Pušenje. Pjesma je objavljena 1987. godine u sklopu njihovog albuma "Pozdrav iz zemlje Safari" (bio je to treći studijski album ZP-a, nakon odličnih "Das ist Walter" iz 1984., i kultnog "Dok čekaš sabah sa šejtanom" iz 1985. godine koji je možda i najbolji njihov materijal uopće, na samom vrhu kreativnog uspona).
Sama pjesma "Dan Republike" bila je kontroverzna pošto je ista kritizirala ekonomsko stanje u Jugoslaviji, ali se i na ciničan način referirala na "davne ratne dane".
Zanimljivo je da su tek nakon štampanja omota LP ploče tadašnji cenzori ustanovili kako pjesma sadrži određene "nepodobne stihove". Nadalje, naslov pjesme je na vanjskom omotu imao i ironični dodatak tako da je pun naziv pjesme bio "Dan Republike (Naš prijedlog za Pjesmu Eurovizije)". Ali ploče su već bile štampane! Što sad? Najprije su taj "dodatni dio" naziva pjesme prebojili srebrenom trakom. No, još nepoželjniji su bili stihovi na unutrašnjem omotu - konkretno ovaj dio: "Žao mu je što neki misle da je život negdje drugdje, i ne sanja se više stari san, čekaju pasoš da odu van, danas je dan, Dan Republike, i stara kaže, Dragane šuti, skrati jezik, mogu te čuti". Taj dio je jednostavno prebojan crnom bojom.
Bila je to pak tek djelomično odrađena cenzura jer integralna pjesma ostala je na ploči kako je i snimljena - jednostavno su uklonili problematični "pisani trag" , što je bilo pomalo apsurdno i danas se može istaknuti kao kuriozitet jednog vremena. No, što se tiče "audio" strane cenzure, tu su ulogu pak preuzeli brojni urednici radijskih programa koji su izbjegavali puštati "Dan Republike".
Bilo je sličnih cenzura za vrijeme SFRJ čak i sa stranim albumima, recimo poznat je primjer cenzure naslovnice LP ploče škotskog rock sastava Simple Minds čiji je album "New Gold Dream (81–82–83–84)" prepravljen na način da je s naslovnice uklonjen veliki križ. Danas se tako ovaj album u "sekularnijem" izdanju tadašnjeg Jugotona čak smatra traženim i rijetkim izdanjem.
Album "New Gold Dream (81–82–83–84)" skupine Simple Minds iz 1982. godine - s desne strane nalazi se međunarodno izdanje, s lijeve jugoslavensko izdanjeVratimo se na ZP i pjesmu "Dan Republike". Iako je ista tada snimljena kao ironična kritika ondašnjeg stanja u SFRJ, slušajući je danas s odmakom od 30-ak godina, teško je ne uočiti neke segmente koji se mogu primijeniti i na današnje stanje u pojedinim, ako ne i svim, zemljama bivše SFRJ.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
