Dolar nezaustavljivo raste: Hoće li prestići euro? Što to znači za Ameriku, a što za Europu? O uvozu, izvozu i preventivnoj eliminaciji Euroazije

Dolar raste, snažno, već neko vrijeme. Ne tako davno, prije pandemije, uzmimo 1.1.2018. kao ogledni dan, za 1 američki dolar mogli ste dobiti 0.80 eura. Danas? Skoro pa jedan cijeli euro, točnije 0.95 eura. Ako se ovaj trend nastavi to znači da bi američki dolar uskoro mogao premašiti euro. I što to točno znači? Koje su posljedice? Kako po koga.

Pogledajmo prvo stvari iz američke makroekonomske perspektive. Je li Amerikancima drago vidjeti da njihova valuta tako snažno raste? Jer iza nas je sad već točno godinu dana gotovo neprekinutog rasta dolara (u svibnju 2021. je opet bio na 0.80 da bi od onda krenuo u nezaustavni rast). Odgovor na pitanje koliko se Amerikancima sviđa snažniji dolar je opet antiklimaktičko "kako kome", ali pojasnit ćemo.

Ako ste običan radnik, potrošač, "average Joe" što bi rekli u SAD-u, u ovom trenutku rastući dolar je nešto protiv čega se nećete buniti. Naime, kad dolar raste to znači da se proizvodi iz ostatka svijeta mogu uvoziti povoljnije, a za SAD je to jako bitno. Zašto? Zato što je SAD zemlja potrošača kao malo koja druga, njihova ekonomija je potrošačka, a preko polovice toga što troše stiže im izvana, odnosno uvozi se.

Kad dolaru raste vrijednosti automatski raste i američka uvozna moć, proporcionalno rastu vrijednosti samog dolara. To znači da Amerikanci sad mogu jeftinije doći do sveg onog što i inače konzumiraju izvana. Što Amerika uopće uvozi? Sve i svašta - od medicinske opreme, lijekova, hrane, automobila do naizgled beskonačnog niza potrošačke robe (koja uvelike stiže iz Kine).

Vrijednost dolara u odnosu na euro zadnjih godinu dana

Znači li to da zapravo SAD-u uvijek odgovara da dolar bude što jači? Ne baš. Naime, u vrijeme dok dolar kontinuirano jača, kao sad, to predstavlja sve veći izazov za one koji nisu uvoznici/potrošači - tako je, za izvoznike. Jaki dolar pogađa američke izvoznike jer ostatak svijeta neminovno mora plaćati više za američke proizvode, a pošto još uvijek živimo u svijetu gdje postoje alternative, slabljenje američkog izvoza može pogodovati drugim zemljama (opet, primarno Kini).

I kako da se onda SAD "odluči" što im više odgovara pošto i niski i visoki dolar imaju svoje prednosti i mane? To će pak ovisiti o aktualnom stanju njihove ekonomije. Recimo to ovako, ako je američka ekonomija trenutačno u dobrom stanju, odnosno ako je stopa nezaposlenosti niska, sve "funkcionira", onda im se isplati imati nešto jači dolar - na taj način im zapravo raste opći životni standard.

Ako je pak ekonomija u lošijem stanju, recimo u recesiji, onda im jaki dolar nikako ne odgovara jer to znači da će se teže izvući iz te recesije zbog činjenice da im je teže ostvariti prihode na izvozu. Da je američka ekonomija danas u "škripcu", što nije, već bi se FED (Federalne rezerve) pobrinuli da sruše cijenu dolara, donekle na štetu vlastitih građana, ali na korist izvoznicima čiji bi proizvodi odmah postali atraktivniji vanjskim tržištima.

O utjecaju vrijednosti valute na ekonomiju u stručnim krugovima često se govori na jedan prešturi način koji je široj javnosti nerazumljiv, ali stvar je zapravo vrlo jednostavna. Recimo, ako živimo u Europi i imamo euro kao valutu (uskoro i u Hrvatskoj), ova situacija gdje naš euro postaje sve slabiji u odnosu na dolar nikako nam ne odgovara jer to znači da ćemo teže doći do američkih proizvoda koje - u točki uvoza - moramo platiti u dolarima. Jednostavno dolara (u konverziji) imamo sve manje i manje.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.