Uvod
Kako je globalizacija prisutna i utječe na gotovo sva područja, zahvatila je i područje kulture. Kulturna globalizacija je najsloženiji proces međusobnih odnosa između društava Trećeg svijeta i dominantnih Zapadnih kultura, a izražava se u multikulturalizmu, interkulturalizmu, kulturnom rasizmu, hibridnosti kultura, homogenizaciji i heterogenosti kulturnih sklopova.
Kulturna globalizacija je povezana s teoretičarima Rolandom Robertsonom i Zygmuntom Baumanom i njihovim tumačenjima globaliziranog i lokaliziranog.
Kultura Jedna od najkompleksnijih riječi većine jezika je kultura, a njezinih definicija uistinu ima mnogo. Tako su, 1952. godine, Kreober i Kluckhohn popisali čak 164 definicije kulture, no taj je broj rastao tijekom godina, tako da pri kraju svojega djelovanja navode više od 280 poznatih definicija. Navedene se definicije kreću od poimanja kulture kao načina življenja, preko poimanja kulture kao sustava vrijednosti i normi koje treba srediti sve do nekih specifičnijih poimanja kulture, poput onoga da je kultura specifičnost elite. Višeznačnost tumačenja proizlazi iz toga što definirajući kulturu, istovremeno propitujemo i njezino postojanje.
Značajna je misao Ulricha Becka, njemačkog sociologa globalizacije koji piše o postojanju razlike između dva kulturna pojma: Kulture 1 i Kulture 2. Kultura 1 veže kulturu za jedan određeni teritorij, on polazi od premise da je kultura rezultat lokalnih procesa učenja. U tom smislu društvo ili jedna socijalna grupa uvijek posjeduje 'vlastitu' kulturu, odvojenu od drugih, što je u 20. stoljeću razvila antropologija. Kultura 2 je sveobuhvatniji pojam kulture jer je promatra kao općeljudski 'software'. On je u osnovi teorija o razvoju i širenju kulture i određuje je kao ključno translokalni proces učenja. Kultura 2 podrazumijeva obvezno kulture u pluralu. No oba pojma mogu se pomiriti jedan s drugim. Kultura 2 artikulira se u Kulturi 1, budući da su Kulture 1 prenositelji Kulture 2. Kultura 2 kao translokalna kultura nije bezmjesna (bezmjesne kulture nema), ali ona mjesto shvaća kao otvoreno prema van, dok je ono za Kulturu 1. zatvoreno u sebi.
Kultura je jedan od najsloženijih pojmova u humanističkim i društvenim znanostima, ali o njenom određenju uvelike ovisi svačije shvaćanje pojma multikulturalizma. Iz tradicionalne definicije Edwarda Taylora o kulturi proizlaze dva pogleda - jedan iz socijalne antropologije koji ju određuje vremenski i lokacijski (i tako stavlja nasuprot drugih kultura) i drugi koji je skovao Clifford Geertz prema kojemu je kultura sustav koji se povijesno prenosi i utjelovljuje u simbolima (određenje zajedničkoga kod kultura). Kultura je, antropološki gledano, previše nejasan i širok pojam, a u isto vrijeme je (estetski gledano) preuzak pojam i ljudsko ponašanje ne možemo o...
Kultura Jedna od najkompleksnijih riječi većine jezika je kultura, a njezinih definicija uistinu ima mnogo. Tako su, 1952. godine, Kreober i Kluckhohn popisali čak 164 definicije kulture, no taj je broj rastao tijekom godina, tako da pri kraju svojega djelovanja navode više od 280 poznatih definicija. Navedene se definicije kreću od poimanja kulture kao načina življenja, preko poimanja kulture kao sustava vrijednosti i normi koje treba srediti sve do nekih specifičnijih poimanja kulture, poput onoga da je kultura specifičnost elite. Višeznačnost tumačenja proizlazi iz toga što definirajući kulturu, istovremeno propitujemo i njezino postojanje.
Značajna je misao Ulricha Becka, njemačkog sociologa globalizacije koji piše o postojanju razlike između dva kulturna pojma: Kulture 1 i Kulture 2. Kultura 1 veže kulturu za jedan određeni teritorij, on polazi od premise da je kultura rezultat lokalnih procesa učenja. U tom smislu društvo ili jedna socijalna grupa uvijek posjeduje 'vlastitu' kulturu, odvojenu od drugih, što je u 20. stoljeću razvila antropologija. Kultura 2 je sveobuhvatniji pojam kulture jer je promatra kao općeljudski 'software'. On je u osnovi teorija o razvoju i širenju kulture i određuje je kao ključno translokalni proces učenja. Kultura 2 podrazumijeva obvezno kulture u pluralu. No oba pojma mogu se pomiriti jedan s drugim. Kultura 2 artikulira se u Kulturi 1, budući da su Kulture 1 prenositelji Kulture 2. Kultura 2 kao translokalna kultura nije bezmjesna (bezmjesne kulture nema), ali ona mjesto shvaća kao otvoreno prema van, dok je ono za Kulturu 1. zatvoreno u sebi.
Kultura je jedan od najsloženijih pojmova u humanističkim i društvenim znanostima, ali o njenom određenju uvelike ovisi svačije shvaćanje pojma multikulturalizma. Iz tradicionalne definicije Edwarda Taylora o kulturi proizlaze dva pogleda - jedan iz socijalne antropologije koji ju određuje vremenski i lokacijski (i tako stavlja nasuprot drugih kultura) i drugi koji je skovao Clifford Geertz prema kojemu je kultura sustav koji se povijesno prenosi i utjelovljuje u simbolima (određenje zajedničkoga kod kultura). Kultura je, antropološki gledano, previše nejasan i širok pojam, a u isto vrijeme je (estetski gledano) preuzak pojam i ljudsko ponašanje ne možemo o...
