Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Digitalni udar na temelje sistema: Hoće li valutni gorostasi zaista propasti pod svojom težinom i kako države misle naplaćivati porez ako kriptovalute preuzmu dominaciju?

PIŠE:
Objavljeno:

Član švedske Piratske stranke i stručnjak za virtualne valute, Rick Falkvinge, osvrnuo se na budućnost Bitcoina u razgovoru za emisiju SophieCo na ruskom RT-u. Falkvinge tvrdi kako je Bitcoin "budućnost financija", a kao ključni argument ističe nemogućnost nametanja kontrole istom od strane državnih institucija.

"Ne trebate nikoga da Vam da dopuštenje u pozadini, nitko nema pravo reći ne određenoj transakciji. Novac ne može biti nametnut, ne može biti zaplijenjen - to je veliki problem kojeg će vlasti imati u budućnosti, činjenica da se porezi više neće moći nametati", rekao je.

Falkvinge smatra kako će društvo vrlo brzo prijeći iz korištenja aktualnih valuta na korištenje kriptovaluta kao što je bitcoin. "Promjene koje će virtualna valuta donijeti društvima bit će toliko velike da će se mnoge Vlade uspaničiti kada shvate da više ne mogu zaplijeniti novac kojeg žele", ističe.

Kada bi, prema njemu, kriptovalute trebale zamijeniti postojeće? Ističe kako niti neće već će postati dominantne u trenutku kada postojeće propadnu. "Kriptovalute zapravo ni ne trebaju zamijeniti američki dolar ili euro. Moraju samo preživjeti dovoljno dugo dok ovi gorostasi propadnu pod svojom vlastitom težinom, a kada se to desi sve će se početi odvijati jako brzo", navodi.

Ističe kako Bitcoin nije "zadnja kriptovaluta" već kako dolaze nove koje će sve zajedno smijeniti centralni bankarski sustav i novac kakav se danas koristi.

Nekoliko stvari treba istaknuti. Kriptovalute su od početka bile zanimljive onima koji radije ne bi plaćali porez, no porezne ustanove, kao što je američki IRS, već su u korak s novim trendovima te Bitcoin i druge kriptovalute tretiraju kao investiciju poput dionica ili obveznica (ali ne i kao valutu). No, čak i u SAD-u utrka poreznih inspektora s Bitcoin trgovcima i investitorima tek je u povojima.

Kako će pojedine države tretirati Bitcoin i druge kriptovalute je od ključnog značaja za budućnost ovog projekta. Naime, već sada imamo različita stajališta - primjerice, većina europskih država Bitcoin tretira kao stranu valutu, ali ne i SAD, oni Bitcoin pak tretiraju kao imovinu.

Sve to ne zvuči kao da bi Bitcoin mogao uskoro "okončati oporezivanje", no, pristaše kriptovaluta kao što je Falkvinge smatraju drugačije. Pogledajmo neke argumente.

Zašto isti smatraju da bi porezi nestali kada bi Bitcoin, hipotetički, zaista postao nova dominantna valuta? Argument baziraju na tome da bi transakcije bilo teško, možda čak i nemoguće, pratiti (naročito ako se uzme u obzir da dolaze nove kriptovalute gdje će to možda biti još i teže nego sada). Naime, porezna uprava mora imati mogućnost praćenja novca da bi mogla građane oporezivati, a teoretski prebacivanje u domenu kriptovaluta ostavilo bi poreznike u mraku,

Činjenica jest da su Vlade kroz cijelu modernu povijest postojale zahvaljujući oporezivanju stanovnika. Plaćanje poreza nije dobrovoljno, ono je obvezatno, a oporezuje se proizvod rada građana. Stvaranjem novca kojeg direktno kontroliraju vlasti taj proces postao je još daleko jednostavnijim.

Oporezivati Bitcoin i kriptovalute je pak znatno teže. Naime, kriptovalute mogu identificiranje ostvarene dobiti učiniti daleko težom, zahvaljujući tehnologiji koja se nalazi u osnovi.

Bitcoin transakcije su javne, ali vlasništvo nad virtualnim novčanicima i adresama nije. Oni koji žele utajiti dobit ići će korak dalje, koristeći se VPN-om, kombinirajući više raznih kriptovaluta itd.

No, u suštini ovdje se radi o još nečem - pristaše kriptovaluta osjećaju da mogu biti uvijek "ispred" postojećih zakona. Koliko je godinama samo trebalo državama da počnu s prvim pokušajima oporezivanja Bitcoina? Sama činjenica da se digitalne valute mogu kreirati brzo, a isto toliko brzo može krenuti i proces njihovog "rudarenja" znači da jednostavno državni zakoni neće biti u stanju pratiti situaciju, pa čak niti imenovati nove valute.

"Nova doba je pred nama", mnogi poručuju entuzijastično. No, je li baš tako? Bilo bi poprilično naivno vjerovati da će se cijela postojeća globalna struktura koja ovisi o "fiat" novcu jednostavno predati pred tehnološkim naprednim varijacijama digitalne valute.

Točno je da vlasti, zbog složenosti tehničkog procesa, jednostavno ne mogu napasti "infrastrukturu" kriptovaluta - za to bi morali ugasiti cijeli Internet. No, ako zaključe da im Bitcoin i slične digitalne valute predstavljaju konkretnu prijetnju mogu itekako žestoko djelovati i to na nekoliko načina.

Kao prvo, države mogu krenuti u napad na one koji "povezuju" Bitcoin sa stvarnim svijetom, recimo trgovine koje nude svoje proizvode/usluge za Bitcoin. Do njih se može lako doći, oni su javni, imaju ime i adresu. Mogu također napasti i centre u kojima se Bitcoin kupuje za postojeće valute (kao što je Coinbase).

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.