Deseci tisuća ljudi diljem Španjolske izašli su jučer (29.4.2012) na ulice kako bi prosvjedovali protiv mjera štednje, ali i ekonomskog bezdana u koji naglo tone njihova zemlja. Nezaposlenost u Španjolskoj je najviša u eurozoni, 24,4%, dok je nezaposlenost mladih prešla 50%. Novi konzervativni premijer Mariano Rajoy uveo je dodatne rigidne mjere štednje.
"Postaje sve lošije za sve nas. Sve veći broj ljudi prosvjeduje jer ovo stanje danas zahvaća gotovo sve sektore, svi smo pogođeni", rekla je Charo, žena srednjih godina u Madridu, prenosi Reuters.
Sindikati pozivaju na još veće prosvjede sutra, na Prvi maj - Međunarodni dan rada.
Španjolski premijer, Mariano RajoySindikalne organizacije poručuju kako će nastaviti velike prosvjede i na taj način pokušati izvesti pritisak na vlasti.
No, sindikati šalju poprilično neodređene poruke - pozivaju vlasti da "osim mjera štednje moraju poticati i rast". Takav stav, koji zapravo nije nikakav odrješit poziv da se prestane s mjerama štednje, mogao bi uskoro imati negativan utjecaj kod samih prosvjednika.
Kišovit dan u Španjolskoj svakako je jedan od faktora zašto jučer broj prosvjednika nije bio onoliki koliko se očekivaloRadnici koji jednostavno više ne mogu podnijeti dodatne mjere štednje, zadnje što žele čuti su priče o kompromisu. Možda je i to jedan od razloga zašto se jučer ipak nije pojavilo na ulicama onoliko ljudi koliko se očekivalo.
Izvještaj Reutersa navodi kako su neki prosvjednici razočarani odazivom i pripisuju manji angažman "umoru" koji je nastupio zbog duljine trajanja ove krize. Nije tajna da je upravo "umor" glavni faktor na kojeg vlasti računaju, pritom sindikati često - što svjesno, što nesvjesno - igraju upravo prema tim pravilima. Bez konkretne poruke i ideje koja bi mogla promjeniti aktualno stanje, ljudi se s vremenom izmore i polako počinju prihvaćati znatno teže stanje kao neminovno.
Cayo Lara, predstavnik stranke "Ujedinjena Ljevica"Cayo Lara, predstavnik stranke "Ujedinjena Ljevica" na jučerašnjem skupu u Madridu pojasnio je prosvjednicima što se zapravo dešava - "vlasti će iskoristiti financijsku krizu kako bi rasprodali sve esencijalne javne službe privatnom sektoru". Gospodin Lara je ovdje apsolutno u pravu - kada govorimo o javnom sektoru, od zdravstva, školstva, pa sve do vatrogasnih službi i policije, moramo imati jednu stvar na umu - radi se o ogromnoj infrastrukturi i što je još važnije - nužnoj infrastrukturi - koja je dugi niz godina bila doslovno izvan dosega interesima privatnog kapitala.
Do sada je bilo doslovno nezamislivo da bi neki od tih sektora mogli postati dio privatnog kapitala, no teška ekonomska kriza, zajedno s mjerama štednje, adekvatno služi da se "proguraju" i one zamisli koje bi do jučer bili neizvedive.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
