Demistifikacija ekonomije: Nikad više vas neće buniti što točno znači kad se na vijestima objavi da "centralna banka mijenja kamatnu stopu" - Zašto je ovo tako važna informacija? Kako utječe na cjelokupnu ekonomiju, naše kredite i sve oko nas?

Kroz zadnjih nekoliko tekstova fokusirali smo se na ulogu centralne banke u državama, koja im je funkcija i što bi, u idealnom scenariju, morali činiti. Cilj bi im uvijek morao biti stabilizacija ekonomije, a u tom pogledu centralna banka je esencijalna. Možemo to zamisliti ovako - ako je ekonomija neke zemlje organizam onda je centralna banka definitivno srce koje "pumpa", u ovom slučaju novac.

Danas ćemo se pak baviti jednom od najvažnijih zadaća centralne banke, odnosno najmoćnijim ekonomskim alatom kojeg posjeduju, a to je mogućnost upravljanja kamatnim stopama.

Sigurno ste često u vijestima znali čuti da je centralna banka "podigla kamatnu stopu", ili namjerava podići (ili je pak smanjiti), ali rijetko, ako i ikada, se objašnjava što to točno znači. A imperativ je da o tome znamo sve jer su to potezi koji direktno utječu i na naše živote, naše poslovne odluke i planove.

Dakle, kamatne stope... za većinu ljudi značenje se odnosi na ono što se njih direktno tiče. Kad uzmete kredit na njega morate plaćati kamatu. Ako oročite novac na taj novac ćete dobivati kamatu itd. To su kamate s kojima su svi upoznati u svakodnevnom životu, ali u ovom slučaju ne govorimo o tim kamatama. Zbog same činjenice da se centralna banka zove "centralna" neki misle da ona ima tu moć i da svojim potezima određuju tu "našu kamatu" (koju plaćate za kredit, hipoteku itd.), ali ne, to nije slučaj - barem ne direktno...

Važno je da napravimo distinkciju između komercijalne banke, banke s kojom i vi zasigurno poslujete, i centralne banke. To će nam pomoći u shvaćanju kamatne stope jednih i drugih. Kao što i znate, u "našem svijetu" (odnos pojedinca s komercijalnom bankom) postoje razne kamatne stope... ako odete u jednu banku i tražite, recimo, nenamjenski kredit, bankar ili bankarica će vam reći kolika je njihova kamatna stopa. Dobro, recimo da je 3%. Ali niste baš zadovoljni, tek je jutro i odlučite svratiti do iduće banke. Tamo vam u poslovnici nude isti kredit, ali po kamatnoj stopi od 2.5%. Kako to? Jednostavno je - svaka banka može staviti svoju kamatnu stopu. Zato i postoji cijeli niz komercijalnih banaka, a na vama je da u datom trenutku pronađete onu koja će vam dati najbolje uvjete. To nije puno drugačije od posjete jednom supermarketu gdje će cijena kilograma graha biti 17. 59 kn, a u drugom 15.99 kn.

Jasno, ovo je vrlo pojednostavljeni prikaz i sigurno nije pametno kredit birati samo na temelju ponuđene kamatne stope (tom pričom možda ćemo se baviti u nekom drugom tekstu). Ono što je ovdje bitno za upamtiti je to da kamatna stopa koja vas "okružuje" nije ona o kojoj ćemo danas govoriti, to je za vas i vaše potrebe, a ovo o čemu pričamo je kamatna stopa centralne banke, skoro pa potpuno druga "zvijer".

Zaista? Potpuno drugo? Mnogi od vas se neće složiti, s pravom, pogotovo ako pratite vijesti i uočavate da svaki put kad centralna banka mijenja kamatne stope uskoro i komercijalne banke prilagođavaju svoje... dobro, to je istina, ali doći ćemo do toga. Za sad ipak, s ciljem pojašnjenja, moramo održati ovu distinkciju.

Evo jednog vrlo prigodnog pojašnjena koje bi trebali cijelo vrijeme imati na umu - da, centralna banka ima puno funkcija, ali jedna od njenih glavnih karakteristika je ova: centralna banka je "banka za banke", točno onako kao što su "(komercijalne) banke banke za vas"! Taj isti odnos je ovdje na snazi. Na vrhu "piramide" je centralna banka, s kojom vi ne poslujete, ali posluje vaša banka (koja je na idućoj razini piramide), a vi dolazite na kraju.

Ima smisla? Zvuči jednostavno? Dobro, jer iduća činjenica će još dodatno pojasniti ovaj odnos. No, prvo moramo na trenutak zastati i razmisliti o novcu, odnosno uvidjeti da nije apsurd, iako može na prvu tako zvučati, da "novac ima cijenu". Kako pak novac ima cijenu? Zar nije novac jednostavno novac, krajnji faktor? Nipošto.

Razmislite što se točno događa kad vi dođete u banku tražiti kredit, recimo na 10.000 eura. Banka vam odobrava kredit, ali što to *točno* znači? To zapravo znači da vam je banka "iznajmila" tih 10.000 eura. Tako je, iznajmila vam je 10.000 eura na korištenje, na neko vrijeme, uz dogovor da ćete taj "iznajmljeni" novac kasnije vratiti, ali i da ćete joj platiti za njezin "trud" - i to ćete platiti u vidu kamata (koje ona odredi).

To je kao da unajmite poljoprivredni alat u nekoj specijaliziranoj kompaniji za to. Oni će vam posuditi, recimo, kopačicu, na neko vrijeme, ali od vas očekuju da tu kopačicu na kraju vratite te da im platite trošak najma. Jer, eto, oni su morali "živjeti" bez te jedne kopačice izvjesno vrijeme, baš kao što je i banka morala "živjeti" bez tih 10.000 eura...

Čemu ova pomalo infantilna komparacija? S jednim ciljem - da pokažemo da novac ima svoju "cijenu", baš kao što ima i neki drugi iznajmljeni "objekt", bilo da je riječ o kopačici, stanu, automobilu, fotoaparatu...

Dobro, sad kad smo to rekapitulirali možemo malo konkretnije pričati o vrijednosti novca i odnosu između centralne banke i komercijalnih banaka jer - ponovimo - taj odnos je samo između njih, nas se to ne tiče, to su njihovi poslovi, nama preostaju samo komercijalne banke...

Centralne banke svoje usluge nude bankama, isto kao što te banke svoje usluge nude nama. Nadalje, baš kao što i komercijalne banke izdaju/posuđuju novac kojeg možemo koristiti samo mi tako i centralne banke daju novac kojeg samo komercijalne banke mogu koristiti!

Jasno, vi kad uđete u banku i tražite novac (kredit) imate osjećaj kao da banka s kojom poslujete ima beskonačno novca - samo utipkaju cifru i ista se poput čarolije stvori na vašem računu ako kredit bude odobren. Zaista, takav dojam se lako može dobiti, ali naravno nije točan. Banka ipak mora posjedovati taj novac kojeg daje vama, mora imati svoje vlastite rezerve i onda s njima dalje radi što već radi. Primjerice, ako komercijalna banka nema baš puno novaca u rezervi onda će vjerojatno pokrenuti kampanju da privuče štediše, odnosno mami nas da joj damo svoj novac (na kojeg ćemo dobivati nekakvu kamatu) kako bi ona mogla dalje dijeliti kredite... S druge strane, ako komercijalna banka ima puno novca u svojim rezervama onda će pokrenuti što veću kampanju nuđenja kredita da se tog novca "riješi", odnosno da sam novac uposli da im zarađuje - još novca!

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.