Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Daniel Ortega u intervjuu za RT: "Doba hegemonije je završilo"

PIŠE:
9 Objavljeno:

Daniel Ortega, aktualni predsjednik Nikaragve i čelnik socijalističke stranke Sandinističkog narodnooslobodilačkog fronta (FSLN), dao je ovaj tjedan intervju za RT u kojem je govorio o političkim promjenama koje su obuhvatile zemlje diljem Latinske Amerike, državnim udarima i utjecaju američke politike na samostalnost latinoameričkih država, najavljenoj gradnji kanala u Nikaragvi koji bi ju ekonomski podigao na vlastite noge, te o svom viđenju budućnosti svjetskog poretka s obzirom na ono što on smatra slabljenjem hegemonijskog poretka i stvaranjem multipolarnog svijeta.

Sandinistički narodnooslobodilački front - osnovana kao revolucionarna marksistička organizacija nazvana po A. Cesaru Sandinu, koji je predvodio nikaragvanski otpor američkoj okupaciji 1930-ih godina.Podsjetimo, Daniel Ortega bio je jedna od glavnih ličnosti sandinističkog pokreta koji se 1970-ih godina javio kao odraz otpora vladavini diktatora Somoze koji je uživao podršku Sjedinjenih Država. Odrastajući u siromašnoj radničkoj obitelji, posvjedočio je naravi Somozinog režima kad su mu majku zatvorili pod optužbom da su njena ljubavna pisma zapravo bile kodirane političke direktive. Kao petnaestogodišnjak i sam je zatvoren zbog svojih političkih sklonosti i aktivnosti. Nakon izlaska iz zatvora priključuje se FSLN-u.

Gerilsku obuku prošao je na Castrovoj Kubi, a kad je nikaragvanska revolucija uspjela i Somoza zbačen 1979. godine, Ortega je – na izborima koji su tada proglašeni jednim od najpoštenijih i najtransparentnijih u povijesti Nikaragve – izabran za predsjednika 1985. godine. Politika koju je uveo sastojala se od zemljišnih reformi, programa besplatnog obrazovanja i školovanja, konfiskacije zemlje Somozine obitelji i ostalih oligarha koja je potom podijeljena siromašnim farmerima, i sličnih promjena koje su naštetile interesima Sjedinjenih Država.

"Priručnik" za borbu protiv Ortegine vlade u kojem su se nalazile detaljne upute o sabotažama, uništavanju infrastrukture i sl.Reaganova vlada je stoga optužila Ortegu i FSLN kako stvaraju urotu s Kubom radi podupiranja ostalih marksističkih revolucionarnih pokreta u Latinskoj Americi, te velikodušno pomogla desničarske pobunjenike u Nikaragvi, tzv. Contrase, kako bi svrgnuli Ortegu s vlasti. Desetogodišnji sukobi Contrasa i sandinističke vlade rezultirali su smrću više od 30 000 stanovnika Nikaragve. 1980-ih godina Nikaragva je osjetila svu težinu sankcija nametnutih od strane SAD-a, a sankcije se se, u kombinaciji s izdašnim svotama usmjerenim na obranu od Contrasa, odrazile u visokoj inflaciji i nezaposlenosti, te smanjenju plaća.

Iako je nakon toga dva puta zaredom izgubio izbore, Ortega je ostao važna politička ličnost, što dokazuje i njegov ponovno osvojen predsjednički mandat 2006. i 2011. godine. 2007. godine najavio je da će projekti poput "Nula posto gladi", kojim se želi subvencionirati siromašne farmere i ponuditi im tehničku i financijsku potporu, te drugi socijalni programi, ukinuti ovisnost Nikaragve o MMF-u. „Imamo moralne ovlasti da poručimo MMF-u kako ne može zahtijevati da naši ljudi još više zatežu pojaseve, da budu još gladniji i još nezaposleniji“, izjavio je pritom.

s lijeva na desno: Manuel Zelaya, Rafael Correa, Hugo Chavez, Daniel Ortega i Evo MoralesU vanjskoj politici Ortega je okrenut svojim ljevičarskim latinoameričkim susjedima – Venezueli, Ekvadoru, Boliviji, Kubi i dr. U svojim nastupima pokazao je sklonost gerilskoj organizaciji FARC u Kolumbiji i prepoznavanje Južne Osetije i Abhazije kao samostalnih država, a tijekom građanskog rata u Libiji otvoreno je stao na stranu pukovnika Gaddafija izjavivši kako u teškim trenucima kada odanost i hrabrost dolaze u iskušenje, pukovnik vodi veliku bitku za očuvanje svoje nacije.

U nastavku prenosimo intervju s Ortegom u cjelosti.
----------------------------------------------------------------

RT: Nedavno je Hugo Chavez ponovno osvojio predsjedničke izbore u Venezueli, a godinu dana ranije narod Nikaragve je Vas ponovno izabrao za predsjednika. Znači li to da je socijalizam dokazao svoju egzistenciju i da se ukorijenio u Latinskoj Americi?

Ortega: Neoliberalni model je propao. Tj., kapitalizam je dosegao svoj najviši stadij, u kojem se očekivalo kako će se problemi nezaposlenosti i siromaštva riješiti preko noći. No, taj model je propao. Ne samo u Latinskoj Americi, već i u zemljama s razvijenim ekonomijama. Svjedoci smo njegove propasti u Sjedinjenim Državama i Europi. Zato su narodi Latinske Amerike rado prihvatili ideju radikalne promjene.

Našim državama potrebni su suverenitet i neovisnost u svakom području. Politička neovisnost je nemoguća bez socijalne i ekonomske neovisnosti. Danas smo svjedoci nove stvarnosti koja se rađa za latinoameričke nacije. One su danas slobodnije u kreiranju svoje budućnosti, a pobjeda predsjednika Chaveza sigurno će pripomoći tim nacijama da nastave istim putem.

RT: Ali, na ovim izborima se opozicija u Venezueli do sada najviše približila pobjedi. Neki tvrde kako je narod Venezuele umoran od trenutnih vlasti. Što Vi mislite?

Ortega: Kao i u sportu, ako ste pobjedili sa stotinu ili s makar jednim bodom razlike – pobjeda je pobjeda. Nema „veće pobjede“. Mislim da je ono što smo imali prilike vidjeti u Venezueli bio ogroman trud uložen u sprečavanje Chavezove pobjede, no sve je to bilo uzalud. Gledam na to kao fijasko cijele desnice poduprte od Sjedinjenih Država i Europe.

RT: Nakon što je u Paragvaju svrgnut predsjednik Fernando Lugo, pojavile su se spekulacije o tome kako je latinoamerički kontinent zašao u novo razdoblje državnih udara. Koliko su ovakvi scenariji u današnje vrijeme mogući, po Vama?

Ortega: Zapravo, mi u Latinskoj Americi nismo državne udare nikada ni ostavili iza sebe, i bojim se da to nikad nećemo ni uspjeti. Bojim se da će prijetnje od državnih udara postojati sve dok konzervativne snage u Sjedinjenim Državama budu imale interesa za razbijanjem svakog mogućeg razvoja koji bi mogao uzdrmati trenutačnu svjetsku hijerarhiju. Te snage su prisutne u našim državama putem lokalnih grupa, i njihove aktivnosti vidjeli smo diljem kontinenta.

RT: Dakle, smatrate kako postoji veza između događaja u Paragvaju, pokušaja puča u Ekvadoru i vojnih pučeva u Hondurasu?

Ortega: Da, to je činjenica. Uzmimo za primjer pokušaj svrgavanja predsjednika Chaveza u travnju 2002. godine. Nakon toga došlo je do puča u Hondurasu koji je trebao spriječiti daljnje ujedinjavanje kontinenta. Zatim je došlo do veoma nasilnog pokušaja puča u Boliviji usmjerenog protiv predsjednika Eve Moralesa. A potom je pak izvršen pokušaj puča u Ekvadoru kako bi se svrgnuo predsjednik Correa. I na kraju, urota radi svrgavanja paragvajskog predsjednika.

Mislim da će ovo i dalje ostati prijetnja, no da će s vremenom izgubiti učinak s obzirom na rastuću podršku struji promjena koju vidimo u Latinskoj Americi. Ove promjene i pokret koji vidimo temelje se na poštivanju volje naroda te će s vremenom učiniti državne udare teže izvedivima. No, trebamo i ovaj stav uzeti s rezervom, dokle god smo uljezi na svjetskoj političkoj sceni na kojoj određene sile teže globalnoj dominaciji i smatraju kako bi svi ostali trebali kleknuti na koljena i služiti im, a uopće ne shvaćaju da je doba hegemonije prošlo.

RT: U srpnju 2012. godine, Nacionalno vijeće Nikaragve usvojilo je zakon o gradnji kanala kojim bi se Karibi povezali s Pacifikom. To ne samo da bi bio poticaj ekonomiji, već bi praktički učinilo nikaragvansku ekonomiju jednom od najbogatijih u regiji.

Ortega: Tako je, ideja o kanalu stara je koliko i sama Nikaragva.

RT: Pet stoljeća?

Ortega: Od španjolskih osvajanja. Kasnije se u borbu za kontrolu nad Nikaragvom uključila Velika Britanija smatrajući kako tu postoji prirodni plovni kanal. Na neki način je i postojao, rijekom San Juan koja izvire iz jezera Nikaragva. No, jedan dio je nedostajao, te je tako naša zemlja postala predmet geopolitičkih prepirki i meta za američku ekspanzionističku politiku. Nikaragva je izgubila svu svoju neovisnost nakon američke invazije. No, ovaj projekt je uvijek ostao u planu. Prije više od stotinu godina, i sami Amerikanci su namjeravali sagraditi kanal, no onda su ipak odlučili investirati u Panamski kanal. Sada kad smo neovisni, oživjeli smo ovu viziju i sada ćemo ju ostvariti. Ovoj regiji je potrebna još jedna tranzitna ruta – Panamski kanal ne može zadovoljiti suvremene zahtjeve za međunarodnim transportom, pogotovo teretnim prometom, čak i ukoliko bi ga se proširilo, što je trenutno u planu. Naš kanal ne bi bio zamjena za Panamski, već njegova nadopuna.

Ovo je vrlo slično logici kakvu imate u gradovima – što više cesta, bolji promet. Želimo našoj zemlji priuštiti dva glavna kanala umjesto jednog. Ovo će ojačati tranzitne sposobnosti regije, smanjiti troškove teretnog prometa i donijeti dobrobit ne samo našoj ekonomiji, već globalnoj razmjeni općenito. Za Nikaragvu, ovo će značiti neovisnost i pristup resursima koji bi nas učinili samodostatnima. Naša ekonomija je trenutno ovisna. Nema ničeg lošeg u međuovisnosti i komplementarnostima, no jednosmjerna ovisnost nije dobra ni za koga.

RT: I kada će onda Nikaragva dobiti svoju šansu?

Ortega: Uskoro, nadamo se. Potrebno je obaviti još puno posla. Kineske kompanije su zadužene za projekt i nadamo se da će brzo biti gotov.

RT: Ako se ne varamo, isprva je bilo govora o desetak godina?

Ortega: Mislimo da bi se to dalo obaviti i u kraćem periodu. Točan period ćemo znati kad kompanije odrede rok i krenu u izgradnju.

RT: Ove godine Sjedinjene Države su odlučile svoj paket pomoći usmjeriti Nikaragvi. Kako to utječe na zemlju?

Ortega: Nikaragva ima vrlo osjetljivu i ranjivu ekonomiju. Kroz njenu povijest, ekonomija je samo ispaštala u rukama američke politike. Uzmimo za primjer grad Granadu, koji je zbog američke ekspanzionističke politike spaljen do temelja. Svi ti ratovi i vojne invazije bile su sponzorirane i isprovocirane od strane Sjedinjenih Država. Čak smo išli i na Međunarodni sud pravde koji je presudio u korist Nikaragve – Sjedinjene Države trebale su platiti za sve nikaragvanske gubitke, no njihove vlasti su izignorirale ove odluke.

Naravno, ono što su Sjedinjene Države nazivale „pomoći“, za Nikaragvu i njeno stanovništvo je imalo samo negativne posljedice. Njihova „pomoć“ je samo kap u moru onoga što nam zapravo ionako duguju i još to nazivaju „pomoć“ i „kooperacija“. A to dolazi i uz određene uvjete također. Tako da ne možemo govoriti o Nikaragvi kao samostalnoj i neovisnoj državi dokle god ostajemo ovisni o Sjedinjenim Državama i njihovoj politici, ali i podršci koju radikalne grupe uživaju od njihove strane. Te iste radikalne grupe idu toliko daleko da zagovaraju upotrebu sile protiv latinoameričkih nacija koje se nastoje otrgnuti od američkog utjecaja i osamostaliti.

Zato će takvi oblici „kooperacije“ imati negativan utjecaj na Nikaragvu i upravo iz tog razloga smatramo važnim osloboditi se od ovisnosti o takvoj uvjetovanoj kooperaciji, bilo sa Sjedinjenim Državama, bilo s Europskom Unijom. Nastojimo dovršiti kanal što prije kako bi nam pomogao u procesu osamostaljenja od politike hegemonije koju SAD i EU provode. To što SAD čini nije ni pošteno ni demokratski – oni ne podupiru slobode, već potiču robovanje.

RT: U Sjedinjenim Državama sve je spremno za predsjedničke izbore. Kakva su očekivanja Nikaragve po tom pitanju?

Ortega: Vjerujem da na ovim izborima stanovnici SAD-a trebaju glasati za one koji će se posvetiti miroljubivoj politici – to smatram najvažnijim. Najbolja stvar koju Sjedinjene Države mogu učiniti za cijeli svijet jest poticanje mira, ne rata. Politika mira omogućila bi im uspješnije suočavanje s problemima i izazovima na domaćem terenu, ali i s izazovima u globalnoj ekonomiji. Naravno, ukoliko odluče napustiti neoliberalni model koji se pokazao kao totalni neuspjeh.

RT: Koje je Vaše poimanje idealnog svijeta? I kakvu bi ulogu u njemu imale Latinska Amerika, SAD ili Rusija?

Ortega: Uvjeren sam da već idemo u tom smjeru, unatoč otporu određenih sila koje žele zaustaviti val promjena. No, sile s vremenom slabe. To se već događa u Europi. Realnost šalje poruku silama koje su donedavno vladale svijetom, šalje im poruku da je doba hegemonije završilo. Ta realnost oblikovala je ono što danas prepoznajemo kao multipolaran svijet. I bez obzira što dominantne sile mislile, svijet preferira multipolarnost i mi idemo u tom smjeru.

Nadam se da će lideri najrazvijenijih zemalja uvidjeti kako put kojim idu nije put mira, stabilnosti i razvoja, već put koji ih je doveo na rub katastrofe, i da su oni ti koji stoje na rubu litice. Jedini izbor im je promjena, trebaju se okrenuti uspostavljanju takvog svjetskog poretka koji će biti u skladu s međunarodnim pravom, UN-ovim principima i zakonima međunarodne razmjene u multipolarnom svijetu.

RT: Znači, vjerujete da je to stvarnost, a ne samo priželjkivanje?

Ortega: To je stvarnost, uvjeren sam u to. To već sad vidimo.

Izvori i reference:
RT

Komentari

(9):
» Objavi komentar
Napomena: komentari čitatelja ne predstavljaju ni na bilo koji način stav uredništva portala advance.hr. Za sadržaj i točnost komentara čitatelja ne odgovaramo. Sadržaj se periodično pregledava i neprikladni komentari se uklanjaju. Advance.hr zadržava pravo brisanja komentara, kao i blokiranja korisničkog imena bez najave i bez objašnjenja.

Uvjeti komentiranja: Poštovani, pri objavi komentara molimo za kulturno izražavanje. Administrator će izbrisati sve komentare koji na bilo koji način vrijeđaju druge ili svojim sadržajem nisu na adekvatnom mjestu.
Sortiranje: | Prikaz:
  1. 0
    direktor svemira
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    17:39 | 5.11.2012.
    Amerika je krenula niz brdo i nema više natrag!!!
    Prikaži cijeli komentar
  2. 0
    ADO
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    14:16 | 5.11.2012.
    Još jednom svaka čast Latinskoj Americi. Hrabro je to što rade. Dižu masovnu pobunu protiv Imperije i to koordiniranim naporima svih zemalja u regiji. Ovakav udarac Imperiji, u trenutku kada im gori na sve strane, kada moraju pokoriti Siriju, oslabiti Iran, speiječiti Kinu da svojata one otoke i pored toga sanirati vlastitu devastiranu ekonomiju i još mnogo mnogo nerješivih problema.
    Prikaži cijeli komentar
  3. +1
    R.Luxemburg
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    07:34 | 4.11.2012.
    Međunarodni sud pravde je presudio u korist Nikaragve - Sjedinjene Države trebale su platiti za sve nikaragvanske gubitke, no njihove vlasti su izignorirale ove odluke.
    Stvarno mi nije jasno zašto ostatak svijeta ne ignorira sve te zvučne institucije koje su produžena ruka financijskog imperijalizma, kada je evidentno da je njihovo postojanje u službi samo nekih.
    Prikaži cijeli komentar
  4. +1
    R.Luxemburg
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    07:28 | 4.11.2012.
    kada vidim ovoliku količinu entuzijazma (koju na žalost Evropa nema) vjerujem da nada još postoji, možda se jednom pojavi i na ovim prostorima. Bojim se samo da Američki imperijalizam i ovisnost ne zamijene Kineskim, nakon izgradnje kanala koji će im izgraditi Kinezi,
    Prikaži cijeli komentar
  5. +2
    salter
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    23:31 | 3.11.2012.
    brine me što njih (SAD) ne brine taj otpor
    Prikaži cijeli komentar
  6. +2
    gmzonit
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    22:22 | 3.11.2012.
    lideri zemalja razvijenog svijeta vide kao jedino vazno vlastiti interes a raspolazu ogromnim ali nedovoljno velikim vojnim arsenalima koji im sluze kao sredstvo za pregovore
    Prikaži cijeli komentar
  7. -4
    socius
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:12 | 3.11.2012.
    Ortega je ok, iako ima i druga strana medalje. Ne daj bože da ispadne da branim SAD ili kojim slučajem kapitaliste, ali po meni Ortega nije baš onaj socijalis kojim se predstavlja.
    Prikaži cijeli komentar
  8. +11
    zlatna grana
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    21:06 | 3.11.2012.
    Ortega misli: "Najbolja stvar koju Sjedinjene Države mogu učiniti za cijeli svijet jest poticanje mira, ne rata.", a ja mislim da bi njihov (USA) najveci doprinos Svetu bio da se raspadnu.
    Prikaži cijeli komentar
  9. +6
    Lakrdijass
    pozitivna ocjena
    negativna ocjena
    odgovor na komentar
    20:58 | 3.11.2012.
    I ja bi voleo iz ove vukojebine Srbije da to vidim kao stvarnost, al teško.
    Prikaži cijeli komentar
Želite ostaviti komentar? Postanite advance pretplatnik.