Od 90-ih godina, a naročito od početka 21. stoljeća, često se spominje termin multikulturalizam, a zadnjih godina, naročito nakon izbijanja velike migrantske krize u Europi, intenzivno. No, kako to obično i biva, termini se mogu krajnje ispolitizirati, do tih granica da sve manji broj ljudi uopće zna na što se odnosi. Multikulturalizam nije iznimka.
Valja stoga prije svega definirati što multikulturalizam jest, a što nije, jer postoji nekoliko sličnih termina koji samo zvuče slično, ali su zapravo vrlo različiti (međukulturalizam i interkulturalizam). No, prije svega nekoliko riječi o samoj kulturi.
Kultura je, složit ćemo se, proizvod civilizacije jednog društva. Na svijetu postoje brojne kulture koje se ponekad razlikuju samo u finesama, a ponekad i drastično. Kultura kojoj mi danas pripadamo, u ovom dijelu svijeta, uvelike je konačni proizvod raznih kultura i utjecaja - to vrijedi za cijelu Europu, a za prostor Balkana iznimno.
Od kulture ponašanja, pušenja duhana do konzumiranja talijanske pašte, ispijanja turske kave, i mnogo dalje od toga, posljedica je utjecaja drugih kultura na ono što danas zovemo "naša" kultura. Dakle, apsurdno bi bilo govoriti o nekakvoj homogenoj kulturi kojoj pripadamo jer ona to definitivno nije. Nadalje, kultura je proces koji nema krajnji cilj i nalazi se u stalnom stadiju evolucije. Kako kultura evoluira? Doticajem s drugim kulturama, dakako. Naravno, to ne znači da ćemo prihvatiti sve s čime stupimo u kontakt - neke stvari ćemo brzo usvojiti, jer možda rješavaju neki konkretan problem na bolji način, ili nam se jednostavno dopadaju. Drugima ćemo se žestoko opirati jer nam se ne sviđaju ili ih percipiramo kao nazadne.
Primjerice, danas je manje bitno koja je kultura izumila kotač - svaka kultura ga je usvojila. Praktične stvari usvajamo.
Zapadna kultura je dominantna u velikim dijelovima svijeta upravo zbog svoje praktičnosti - nije tako čudo da su mnogi usvojili, recimo, traperice i majice. S druge strane druge kulture, ne-Zapadne, još uvijek imaju toliko toga što nas fascinira i sigurno nam može obogatiti život ako ih upoznamo. No, u tim kulturama pronaći ćemo mnogo toga što nam se neće svidjeti i te segmente "ostavit" ćemo samo njima na imanje. Dakako, i Zapadna kultura ima puno toga što nam se možda ne sviđa - od društvene alijenizacije do klasnih podjela. Možda nam baš druge kulture pomognu da prevladamo moderne poteškoće s kojima se nosimo.
Mrziti nečiju kulturu, znajući da kulture nastaju zahvaljujući međusobnoj interakciji, je isto što i mrziti samoga sebe. Isto tako obožavanje jedne mono-kulture je također poprilično apsurdan, a možda i opasan, način egzistiranja unutar civilizacije.
Kako pak dolazi do interakcija kultura? U idealnom svijetu bile bi to vesele razmjene kao na kakvoj tržnici, no povijest "razmjene" bila je, dakako, daleko brutalnija te se najčešće svodila na sukobe, nasilne asimilacije pa i pokušaje istrebljenja drugih kultura (uključujući i genocidno uspješne pokušaje).
Imajući sve to u vidu moramo znati da kada govorimo o kulturi govorimo o poprilično "opasnom" aspektu ljudskog roda, nečemu što može uistinu biti upotrebljeno za boljitak, ali isto tako i za destrukciju.
Suočeni s time dolazimo i do današnjih dana, novog doba i nekih starih problema. Što učiniti s kulturom u svijetu koji se naglo zbližava zahvaljujući sve većoj povezanosti i sve većem kontaktu? Debate ove vrste vodile su se intenzivno 80-ih i 90-ih godina, a u konačnici je među intelektualnom elitom postignut većinski konsenzus: multikulturalizam.
Sada ćemo tek dati odgovor na pitanje što je zapravo multikulturalizam.
Mnogi griješe misleći da je multikulturalizam situacija u kojoj razne kulture dolaze u doticaj, miješaju se i stvaraju neku novu svojstvenu amalgamaciju kulture. Ne, to bi bio tzv. "melting pot" (kotao za taljenje), proces na temelju kojeg je nastao današnji SAD. Multikulturalizam nije to - multikulturalizam je ideja da različite kulture, ali bez procesa "taljenja", mogu živjeti na istom prostoru uz potpuno prihvaćanje drugih kultura i svih njihovih različitosti.
Ovo je vrlo bitno za istaknuti jer mnogi i danas brkaju ove pojmove, odnosno mnogi misle da je, primjerice, integracija imigranata dio ideologije multikulturalizma. Ne, nije. Multikulturalizam jest danas poprimio okvire ideologije, ali ideologije koja sve više odbacuje integraciju kao jedan oblik nasilja nad drugom kulturom te zagovara prisutnost druge kulture, na prostoru zemlje koja već ima svoju dominantnu kulturu, uz toleranciju kao primarni mehanizam izvedivosti.
Kada govorimo o kulturama koje se međusobno nalaze na istom prostoru možemo izdvojiti 3 pristupa:
1) Multikulturalizam - to je društvo u kojem se nalaze dvije ili više kultura ili etničkih skupina. Ljudi žive jedni uz druge, ali kulturalne skupine ne stupaju nužno u međusobnu interakciju. Primjerice, u jednoj gradskoj četvrti pripadnici jedne skupine idu u trgovine i restorane u kojima rade pripadnici te skupine, ne zalaze u trgovine susjeda iz drugih država. U teoriji, idealno, trebali bi se svi međusobno tolerirati i uvažavati, ali praksa zna biti znatno drugačija...
Multikulturalizam
2) Međukulturalizam - u ovom slučaju razlike se shvaćaju i prihvaćaju te mogu dovesti do individualne promjene, ali ne i kolektivne transformacije. Drugim riječima, u međukulturalizmu jedna kultura se smatra "normom" i sve druge kulture se prema njoj uspoređuju.
Međukulturalizam
3) Interkulturalizam - ovdje imamo duboko razumijevanje i poštivanje svih kultura. Interkulturna komunikacija fokusirana je na međusobnu razmjenu ideja, kulturalnih normi i formiraju se duboke veze. U interkulturalizmu nitko neće ostati nepromijenjen jer svi uče jedni od drugih i zajedno rastu.
Interkulturalizam
Međukulturalizam i interkulturalizam zvuče nekako skladnije i miroljubivije, pa makar i utopijski, zar ne? Ali to nisu dominantne ideologije Zapadnog svijeta kada govorimo o kulturi - dominantna ideologija je multikulturalizam koji može biti, a već sada se i osjeća, vrlo opasan.
Naime, multikulturalizam zagovara egzistenciju raznih kultura na jednom prostoru, u jednoj državi. To je dobro i izvedivo ukoliko govorimo kompatibilnosti kultura. Štoviše, može se konstatirati kako multikulturalizam čuva kulturalni diverzitet koji se inače gubi u velikom "kotlu za taljenje". No, što ako kulture jednostavno nisu kompatibilne? Onda imamo problem.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
