Čekanje se bliži kraju: Kellogg će vjerojatno već idući tjedan u Münchenu objaviti cijeli Trumpov plan za Ukrajinu - što se može očekivati?
Trumpov posebni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, umirovljeni general Keith Kellogg, tvrdi da Trump posjeduje "solidan" plan koji bi mogao privesti sukob kraju već u idućim mjesecima, a možda će ga javno predstaviti na predstojećoj Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji (14.–16. veljače). Pritom su neki dužnosnici u Trumpovoj administraciji naznačili da bi mirovni sporazum vjerojatno podrazumijevao ustupke obiju strana, uključujući ono što nazivaju "zamrznutim statusom" ruskih okupiranih teritorija te određene garancije za sigurnost Ukrajine. Zvuči paradoksalno, no dok zapadni mediji takvu ideju doživljavaju kao mogući "poziv na podjelu Ukrajine", u isto vrijeme u Kijevu rastu bojazni da bi upravo američka politika mogla pritisnuti ukrajinsko vodstvo na ozbiljne ustupke.
Kellogg je poručio da želi na münchenskom summitu razgovarati s europskim saveznicima i predstaviti "Trumpovu viziju" koja, kako navodi, može završiti rat u roku od nekoliko mjeseci. Ovaj potez dodatno dobiva na značaju s obzirom na zadnje naznake kako je Kremlj povećao broj kontakata s američkom stranom, a čak se i sam ruski predsjednik Vladimir Putin oglasio kako nema ništa protiv susreta s Trumpom. Iz perspektive Moskve, razgovor s Kijevom, barem trenutačno, ne smatraju mogućim jer Putin kaže da "Zelenski više nije legitimni predsjednik" – aludirajući na činjenicu da u ratnim uvjetima Ukrajina još nije uspjela održati nove izbore.
S druge strane, Zelenski poručuje da ne isključuje mogućnost razgovora s Putinom, dapače, spreman je "sjediti za istim stolom" ako bi to bio jedini put do mira, tvrdi po novom. No, inzistira da "ključni akteri", prije svih SAD i EU, moraju biti prisutni za tim stolom. Pritom je upozorio da bi pregovori "preko glave Ukrajine", tj. dogovor isključivo između Trumpa i Putina, mogao biti "vrlo opasan scenarij".
Kellogg ne skriva da će i Moskva i Kijev morati učiniti ustupke kako bi se došlo do nagodbe. Kakvih točno? Iz Trumpovih krugova provlači se ideja "zamrznutog sukoba" po uzoru na neke druge post-sovjetske krize (Pridnjestrovlje, Južna Osetija, Abhazija...). Prema toj koncepciji, trenutačno okupirani teritoriji – a to uključuje i one koje je Rusija preuzela još 2014. – ostali bi zamrznuti dok se ne postigne dugoročni dogovor. Pritom bi SAD jamčio Ukrajini neku vrstu sigurnosnih uvjeta, no nije jasno kakvih točno. Trump govori o "miru kroz snagu", prijeteći i novim sankcijama svima koji ne pristanu na sporazum – što može uključivati Moskvu, ali i Kijev.
Neobičan detalj cijele priče jest da Trump i dalje kritizira obim financijske i vojne pomoći koja se slala Ukrajini tijekom prethodne administracije, ali još uvijek ne isključuje istu (tipično Trumpovski?). Sada najavljuje da "neće beskonačno financirati" Kijev, ali i da bi Ukrajina – za nastavak američke pomoći – mogla jamčiti pristup vlastitim resursima poput rijetkih metala i minerala (litij, titan, uran).
Jedan od važnijih aspekata jest situacija u ruskoj Kurskoj oblasti, koju su ukrajinske snage djelomično zauzele još u kolovozu 2024. i otad kontroliraju manji komad ruskog teritorija uz granicu. To je prvi put od Drugog svjetskog rata da jedna strana vojska drži dio službeno priznatog ruskog teritorija. Kremlj je pokušao tu činjenicu relativizirati, no simbolika ukrajinske kontrole u Kursku može se pokazati iznimno bitnom. Kijev sada posjeduje "pregovaračku polugu", jer može ponuditi povlačenje s dijela Kurske oblasti u zamjenu za rusko povlačenje na drugim okupiranim područjima Ukrajine, možda može i birati gdje bi to bilo.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
