Budućnost jedne regionalne sile: Turska dobiva predsjednički sustav, a Erdogan ostaje na vlasti do 2029.

Turska je bliža ustavnim promjenama i uvođenju predsjedničkog sustava kao nikad prije. Do znatne rasprave o tom sustavu došlo je ovog mjeseca nakon parlamentarnog govora predsjednika oporbene Stranke nacionalističke akcije (MHP) Devleta Bahcelija 11. listopada. Bahceli je optužio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana za prekoračenje ustavnih moći i djelovanja kao da je izvršni predsjednik. Kao rješenje, Bahceli je predložio da se provede referendum o izvršnom predsjedničkom političkom sustavu, kakvog Erdogan već dulje vrijeme priželjkuje. Šok za dio turske javnosti uslijedio je čim je Bahceli završio svoj govor, jer je čelnik MHP-a potvrdio da će njegova stranka prihvatiti potrebne ustavne amandmane, što bi dovelo do znatne potpore Stranci pravde i napretka (AKP) u mijenjanju turskog ustava. Do sada je MHP bila oštri branitelj parlamentarnog sustava, no politički savezi i izvanredno stanje koje traje od pokušaja vojnog puča ovog ljeta dovele su do jasne mogućnosti kretanja Turske prema predsjedničkom sustavu kakav imaju, primjerice, Francuska, Rusija, Finska i Egipat.

U Turskoj, iako je predsjednik izravno biran od naroda i posjeduje izvršnu moć zajedno s premijerom i vladom, te imenuje ga predsjednik i parlament, predsjednička uloga je od promjene ustava 1982. simbolička. Prema tome, politička odgovornost prije svega je koncentrirana u rukama premijera. Međutim, Erdogan nije odbacio svoju ambiciju za vladanjem, uvjeren da ima potporu turskog naroda u tome. Na vlasti...