Koliko li je samo rasprava vođeno zadnjih desetak godina (i više) o "skorašnjem" kraju moći i dominacije američkog dolara? Čini se da nema te velike financijske inicijative, čak i makro-ekonomskog plana, da se isti na neki način ne nastoje prikazati kao "početak kraja" američkog dolara. I kad je Europska unija predstavila po prvi put svoju zajedničku valutu euro pričalo se o tome da je to "kraj hegemonije američkog dolara". Kada je Kina počela pokretati velike infrastrukturne projekte i to se proglašavalo slomom američke valute. Kada god bi se pojavio neki novi bilateralni sporazum koji se oslanja na korištenje valute koja nije dolar - rečeno je da je upravo naznaka da se globalna moć dolara bliži kraju...
Godina je 2021. i možemo komotno zaključiti da su gotovo sve spomenute prognoze bile pogrešne. Američki dolar, koji već desetljećima nije poduprijet ničim osim "vjerovanja" da ima vrijednost (dobro, i američka vojna kontrola diljem svijeta ima nešto veze s time...) itekako opstaje i ne čini se da mu je "kraj blizu".
Malo je reći da je web pun "dolaroskeptika" zbog čega nije nimalo lak zadatak pronaći relevantne informacije kada je riječ, primjerice, o količini dodatnih dolara koji su upumpani u američku ekonomiju tijekom turbulentne 2020. godine. Neki kažu da je 30% svih dolara "printano" prošle godine neki kažu 20%. Pritom treba razlikovati dvije "vrste" novca koje su trenutačno dostupne - imamo M1 i M2. Što je pak to? M1 je oznaka primarno za novčanice i kovanice dok je pak M2 oznaka za sve što spada pod M1 plus sav novac u štednji, fondovima... ali i, što je bitno, novac kojeg kreiraju komercijalne banke.
Koliko je dolara ubačeno zbog koronavirus krize? Puno, a bit će i još. Na sljedećem grafikonu možemo vidjeti M1 rast:
Neki su uvjereni kako je ovo pokazatelj da je na pomolu velika inflacija. Hoće li se to dogoditi? Ne nužno. Ako pogledamo unatrag neke povijesne trenutke kada je američki FED (federalne rezerve) štampao velike količine novca inflacija je izostala.
Zapravo moglo bi se dogoditi upravo obrnuto - deflacija, a ona je još opasnija od inflacije. Pojasnimo. S inflacijom smo vjerojatno dobro upoznati. Ukratko - cijene rastu, inflacija "jede" naše novčane zalihe jer naš novac (ili mjesečne plaće) vrijedi sve manje. Naročito je opasna ona divlja hiper-inflacija koja stvara katastrofalne ekonomske uvjete (mnogi smatraju kako je upravo hiper-inflacija u Weimarskoj Njemačkoj dovela do pojave Trećeg Rajha). Zbog tih vrlo ružnih povijesnih iskustava mnogi se boje inflacije. Štoviše, mogli bismo reći da su generacije ekonomista (od 70-ih na ovamo) školovane na način da se boje inflacije.
Jednostavno nemamo primjera tako "strašne deflacije", što ne znači da baš takva katastrofa nije iza ugla. Pojasnimo što je točno deflacija u ovom kontekst...
Godina je 2021. i možemo komotno zaključiti da su gotovo sve spomenute prognoze bile pogrešne. Američki dolar, koji već desetljećima nije poduprijet ničim osim "vjerovanja" da ima vrijednost (dobro, i američka vojna kontrola diljem svijeta ima nešto veze s time...) itekako opstaje i ne čini se da mu je "kraj blizu".
Malo je reći da je web pun "dolaroskeptika" zbog čega nije nimalo lak zadatak pronaći relevantne informacije kada je riječ, primjerice, o količini dodatnih dolara koji su upumpani u američku ekonomiju tijekom turbulentne 2020. godine. Neki kažu da je 30% svih dolara "printano" prošle godine neki kažu 20%. Pritom treba razlikovati dvije "vrste" novca koje su trenutačno dostupne - imamo M1 i M2. Što je pak to? M1 je oznaka primarno za novčanice i kovanice dok je pak M2 oznaka za sve što spada pod M1 plus sav novac u štednji, fondovima... ali i, što je bitno, novac kojeg kreiraju komercijalne banke.
Koliko je dolara ubačeno zbog koronavirus krize? Puno, a bit će i još. Na sljedećem grafikonu možemo vidjeti M1 rast:
Neki su uvjereni kako je ovo pokazatelj da je na pomolu velika inflacija. Hoće li se to dogoditi? Ne nužno. Ako pogledamo unatrag neke povijesne trenutke kada je američki FED (federalne rezerve) štampao velike količine novca inflacija je izostala.
Zapravo moglo bi se dogoditi upravo obrnuto - deflacija, a ona je još opasnija od inflacije. Pojasnimo. S inflacijom smo vjerojatno dobro upoznati. Ukratko - cijene rastu, inflacija "jede" naše novčane zalihe jer naš novac (ili mjesečne plaće) vrijedi sve manje. Naročito je opasna ona divlja hiper-inflacija koja stvara katastrofalne ekonomske uvjete (mnogi smatraju kako je upravo hiper-inflacija u Weimarskoj Njemačkoj dovela do pojave Trećeg Rajha). Zbog tih vrlo ružnih povijesnih iskustava mnogi se boje inflacije. Štoviše, mogli bismo reći da su generacije ekonomista (od 70-ih na ovamo) školovane na način da se boje inflacije.
Jednostavno nemamo primjera tako "strašne deflacije", što ne znači da baš takva katastrofa nije iza ugla. Pojasnimo što je točno deflacija u ovom kontekst...
